Kurska magnetna anomalija — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м Dodavanje datuma u šablone za održavanje i/ili sredjivanje referenci
м .
Ред 2:
[[Датотека:Bangui anomaly.JPG|thumb|Magnetski intenzitet na bazi satelitskih podataka. Kurska anomalija ima visok intenzitet (crveno)]]
 
'''Kurska anomalija''' u [[Русија|Rusiji]] se nalazi na teritoriji najvećeg rudnika na svetu, nekih 530 km jugozapano od [[Moskva|Moskve]]. Magnetna anomalija je vezana za ponašanje magnetne igle [[kompas]]a u blizini [[Kursk]]a, jer na ovom prostru instrumenti koji rade na principu [[magnet]]a mešaju jug i istok, sever i zapad.<ref>{{cite journal|title=Results of a comparison between Ørsted and Magsat anomaly fields over the region of Kursk magnetic anomaly (abstract)|last=Taylor|first=Patrick T.||last2=Ralph|first2=B. R.. von Frese|author3=Hyung Rae Kim|journal=Proceedings of the 3rd International ØRSTED Science Team Meeting|publisher=Danish Meteorological Institute|url=http://web.dmi.dk/fsweb/soljord/oersted/OIST2000/IF-09-Taylor.html|year=2003|accessdate = 22. 12. 2007.|deadurlurl-status=yesdead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110717003439/http://web.dmi.dk/fsweb/soljord/oersted/OIST2000/IF-09-Taylor.html|archivedate = 17. 07. 2011.|df=|pages=47–50}}</ref>
 
Objašnjenje takvog ponašanja je u sloj gvozdene rude koji se smatra najvećim na svetu, čak 30 milijardi tona rude, otprilike 4% svih ispitanih svetskih rezervi. Anomalni magnetizam je otkriven od strane ruskih geografa [[1770]]. godine, dok je tek nakon 150 godina napravljena prva bušotina za vađenje gvozdene rude. Na toj teritoriji rade čak tri rudarsko-prerađivačka kombinata