Gernika (Pikaso) — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
proširen članak, dodata fotografija, dodati izvori
sitne ispravke
Ред 8:
| други_назив =
| година_настанка = 1937
| уметнички_правац = [[Kubizam]]
| сликарска_техника =
| димензије = 349 x 776
Ред 16:
| остале_верзије =
}}
'''Gernika''' ({{јез-šp|ɡeɾˈnikaGuernica}}) je slika čuvenog španskog slikara [[Пабло Пикасо|Pablа Pikasа]]. To je mural dimenzija 349.3 cm × 776.6 cm, rađen tehnikom ulje na platnu. Jedna je od najpoznatijih slika Pabla Pikasa i jedna od najpoznatijih slkaslika na svetu sa antiratnom porukom.<ref>[https://www.biography.com/artist/pablo-picasso#surrealism Biografija Pabla Pikasa] pristupljeno 07.10.2019.</ref> Pikaso je izradio sliku po narudžbini [[Друга шпанска република|španskih kulturnih poslanika]] za Španski paviljon na [[Svetska izložba|Svetskoj izložbi]] u Parizu [[1937]]. godine. Slika je na istom mestu i prvi put izložena.
 
== Nastanak slike ==
Po prijemu porudžbine za izradu slike za Svetsku izložbu, Pikaso dugo nije imao inspiraciju. U tom periodu života nije bio zadovoljan svojim radom, bio je melanholičan i depresivan. Pored toga, u rodnoj Španiji je besneo [[Шпански грађански рат|građanski rat]], što je dodatno uticalo na Pikasovo raspoloženje. Kada je čuo za nemilosrdno bombardovanje [[Герника|Gernike]], gradića na severu Španije, 26. aprila 1937. godine od strane italijanskih i [[Луфтвафе (Вермахт)|nemačkih vazduhoplovnih snaga]], u kojem je gradić gotovo sravljen sa zemljom, dobio je ideju za sliku.<ref>[https://www.nationalgeographic.rs/vesti/9897-grad-koji-je-inspirisao-pikasa-da-naslika-jedno-od-najpoznatijih-dela-xx-veka.html?p=2 Nacionalna geografija, Grad koji je inspirisao Pikasa da naslika jedno od najpoznatijih dela 20. veka] pristupljeno 07.10.2019.</ref> Izradio ju je za svega 35 dana. Na njoj preovladavaju monohromatske boje, siva, crna i plava. Iako slika Gerinka danas važi za jedan od najvažnijih [[Antiratni simbol|antiratnih simbola]], Pikaso nikada nije želeo da govori o njoj. Takođe, po Pikasovoj želji, slika nije smela biti vraćenaodnešena u [[Шпанија|Španiju]] sve dok se u njoj ne uspostavi [[demokratija]]. Sam umetnik to nije dočekao. Čuvana je u [[Muzej savremene umetnosti u Njujorku|Muzeju savremene umetnosti u Njujorku]], da bi je 1981.godine, nekoliko godina nakon smrti [[Франсиско Франко|Fransiska Franka]] vratilibila odneta u Španiju. Danas se čuva u [[Muzej kraljice Sofije u Madridu|Muzeju kraljice Sofije u Madridu]].<ref>{{cite web|title=Pablo Pikaso - Gernika|url=http://www.artnit.net/paleta/item/615-pablo-pikaso-gernika.html|work=artnit.net|publisher=ArtNet|accessdate=5. 2. 2016}}</ref>
 
== Tapiserija u sedištuSedištu organizacije ujedinjenih nacija ==
1955. godine, [[Нелсон Рокфелер|Nelson Rokfeler]], tražio je da kupi ''Gerniku'' od Pikasa, što je Pikaso odbio. Kao kompromis, po nalogu Rokfelera, izrađena je tapiserija, koja je izložena u [[Седиште Организације уједињених нација|Sedištu organizacije ujedinjenih nacija]], na ulazu u prostorije [[Савет безбедности Организације уједињених нација|Saveta bezbednosti UN]].<ref>[https://www.theguardian.com/commentisfree/2009/mar/26/pablo-picasso-guernica-spain-war The Guardian; In praise of... Guernica] pristupljeno 07.10.2019.</ref>