Veštičarstvo — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
м .
мНема описа измене
Ред 1:
{{redirect-lat|Veštice}}
[[Датотека:Baldung Hexen 1508 kol.JPG|thumb|250px|[[Hans Baldung]]: Veštice, drvorez iz 1508.]]
 
'''Veštičarstvo''' ({{ijek|vještičarstvo}}) u raznim istorijskim, [[antropologija|antropološkim]], religijskim i [[mitologija|mitološkim]] kontekstima predstavlja svako korištenje [[natprirodnost|natprirodnih]] i [[magija|magijskih]] sila.<ref name="Russell">[https://books.google.com/books?hl=en&lr=&id=LsjagvvkveEC&oi=fnd&pg=PA2&dq=witchcraft+definition&ots=aw4oz13kOS&sig=2CWBjLB2TIsUt1aNz_nyUPxOf5E&redir_esc=y#v=onepage&q=witchcraft%20definition&f=false Witchcraft in the Middle Ages], Jeffrey Russell, p. 4-10.</ref> Muška osoba koja praktikuje veštičarenje je ''[[veštica|veštac]]'', dok se za ženu koristi izraz ''[[veštica]]''.
 
[[Veštičarenje]] ili [[vračanje]] u užem smislu može označavati magijsku aktivnost usmerenu protiv nečijeg života, tela i imovine; razni termini se koriste za razlikovanje „dobrog” i „lošeg” vračanja, pa tako postoji i vračanje čiji je cilj zaštita ili lečenje od posledica „lošeg” vračanja. Koncept vračanja u mnogim kulturama često služi kao objašnjenje za razne nesreće koje su iz nepoznatih razloga zatekle pojedince ili širu zajednicu.<ref>Bengt Ankarloo & Stuart Clark, Witchcraft and Magic in Europe: Biblical and Pagan Societies", University of Philadelphia Press, 2001, p xiii: ''"Magic is central not only in 'primitive' societies but in 'high cultural' societies as well"''</ref><ref name="ReferenceA">Bengt Ankarloo & Stuart Clark, Witchcraft and Magic in Europe: Biblical and Pagan Societies", University of Philadelphia Press, 2001</ref> U tom smislu se vračanje često povezuje s pojmom [[lov na veštice]].<ref>{{cite web|last=Russell|first=Jeffrey Burton|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/646051/witchcraft |title=Witchcraft – Encyclopædia Britannica |website=Britannica.com |accessdate=29. 06. 2013}}</ref><ref>{{harvnb|Pócs|1999|pp=9–12}}</ref>
 
Verovanje u vračanje i veštice je bilo rašireno u svim svetskim kulturama, ali je zahvaljujući usponu institucionalne religije, a kasnije i nauke, bitno smanjeno u [[zapadni svet|zapadnom svetu]] i drugdje. Danas ga se najviše može pronaći u [[subsaharska Afrika|subsaharskoj Africi]].
 
Vešticama i vešcima se danas nazivaju sledbenici ogranka [[neopaganizam|neopaganskog]] pokreta poznatog kao [[Wicca|Vika]].<ref>[[Margot Adler|Adler, Margot]] (1979) ''Drawing Down the Moon: Witches, Druids, Goddess-Worshippers, and Other Pagans in America Today''. Boston: Beacon Press. pp. 45–47, 84–5, 105.</ref>
 
== Veštica u slovenskoj mitologiji ==
[[Датотека:Coprnica.jpg|thumb|mini|Narodni prikaz veštice, Etnografski muzej u Zagrebu]]
Kod svih [[SlaveniSloveni|Slovena]], prvobitno je bila preanimistički htonični demon, kao i [[vampir]] i ona je, po svojoj prirodi i funkcijama ženski korelat vampira. Veštice su, pretrpele velike promene od onih prvobitnih, pa do savremenih shvatanja i verovanja. One su prvobitno bile demoni samo jedne uže srodničke zajednice da bi kasnije bile žene koje koje u sebi imaju [[satana|đavolski]] duh, koje noću izlaze iz [[groblje|groblja]] pa more decu. Za razliku od vampira koji uglavnom sišu [[krv]], veštica se hrani ljudskim [[srce|srcima]] i [[džigerica|džigericom]].
 
Ove osobine i funkcije su izvorne i sve se mogu pronaći kod drugih [[Indoevropljani|indoevropskih]] naroda, naročito su srodne sa grčkim i rimskim strigama (koje su se javljale u obliku noćnih [[ptica]] dok se veštice inkarniraju u [[leptir]]e). Reč veštica, sa osobenostima koje predstavlja, isključivo je [[slaveni|slovenska]] i kao takva je zajednička za sve [[balkan]]ske slovene.