Titracija — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
м razne izmene; козметичке измене |
м razne izmene |
||
Ред 3:
== Istorija i etimologija ==
Reč „titracija“ potiče od {{jez-lat-lat|titulus}}, sa značenjem natpis ili naziv. Titracija, po definiciji, je određivanje koncentracije rastvora u vodi sa -{pH}- vrednošću 7 (-{pH}- čiste [[voda (molekul)|-{H<sub>2</sub>O}-]] pod standardnim uslovima).<ref>{{Cite book | title = The World Book dictionary | publisher = World Book Inc. | volume = 2 |year=2007| location = Chicago, IL |id=
Volumetrijska analiza potiče iz [[Francuska|Francuske]] iz kasnog [[18. vek|18-tog veka]]. Deskroizils ({{jez-fra-lat|Francois Antoine Henri Descroizilles}}) je razvio prvu [[bireta|biretu]] (koja je bila slična graduisanom cilindru) [[1791]]. godine.<ref>{{Cite book |author=Szabadváry F. |year=1993|title=History of Analytical Chemistry |publisher=Taylor & Francis |id=
== Procedura ==
Ред 12:
:<math>\mathbf{C}_a=\frac{\mathbf{C}_t\times\mathbf{V}_t\times\mathbf{M}}{\mathbf{V}_a}</math>
gde je -{'''C'''<sub>a</sub>}- koncentracija analita, tipično u [[mol (jedinica)|molarnim jedinicama]]; -{'''C'''<sub>t</sub>}- je koncentracija titranta, tipično u molovima po jedinici zapremine; -{'''V'''<sub>t</sub>}- je zapremina korišćenog titranta, tipično u -{dm}-<sup>3</sup>; '''M''' je molski odnos analita i reaktanta iz balansirane [[hemijska jednačina|hemijske jednačine]]; i -{'''V'''<sub>a</sub>}- je zapremina korišćenog analita, tipično u -{dm}-<sup>3</sup>.<ref>{{Cite book |author=Harris D.C. | title = Exploring chemical analysis | publisher = Macmillan | edition = 3 |year=2004|isbn=9780716705710|
=== Preparacione tehnike ===
Za tipične titracije je neophodno da su titrant i analit u tečnom stanju (rastvoru). Mada su čvrsti materijali obično rastvoreni kao vodeni rastvori, i drugi rastvarači poput [[sirćetna kiselina|glacijalna sirćetna kiselina]] ili [[etanol]] se koriste za specijalne svrhe (kao što je [[petrohemija]]).<ref>{{Cite book|author1=Matar S. |author2=L.F. Hatch | title = Chemistry of Petrochemical Processes | publisher = Gulf Professional Publishing | edition = 2 |year=2001|id=
Mnoge titracije koje nisu kiselo bazne treba održavati na konstantnom -{[[pH вредност|pH]]}- tokom reakcije. Iz tog razloga se [[pufer|rastvor bufera]] dodaje u titracionu komoru da bi se održao -{pH}-.<ref>{{Cite book|author1=Verma N.K. |author2=S.K. Khanna |author3=B. Kapila | title = Comprehensive Chemistry XI | publisher = Laxmi Publications | location = New Dehli |id=
U slučajevima gde dva reaktanta u uzorku mogu da reaguju sa titrantom, a samo jedan je željeni analit, zasebni [[Maskirajući agens|maskirajući rastvor]] se dodaje u reakcionu komoru. On maskira neželjeni jon.<ref>{{Cite book |author=Patnaik P. | title = Dean's Analytical Chemistry Handbook | publisher = McGraw-Hill Prof Med/Tech | edition = 2 |year=2004|pages=2.11–2.16 |id=
Za neke [[Oksido-redukcija|redoks]] reakcije je potrebno da se zagreje rastvor uzorka, kao i da se titracija vrši dok je rastvor još topao da bi se povećala [[Brzina hemijske reakcije|brzina reakcije]]. Na primer, oksidacija nekih rastvora [[oksalat]]a se odvija na 60° -{C}- sa podesnom brzinom reakcije.<ref>{{Cite book |author=Walther J.V. | title = Essentials of Geochemistry | publisher = Jones & Bartlett Learning |year=2005|id=
== Галерија ==
Ред 39:
== Literatura ==
* {{Cite book | ref= harv|author=Rosenfeld L. |year=1999|title=Four Centuries of Clinical Chemistry |publisher=CRC Press |id=
* {{Cite book | ref= harv|author=Szabadváry F. |year=1993|title=History of Analytical Chemistry |publisher=Taylor & Francis |id=
== Spoljašnje veze ==
{{Commonscat|Titration}}
|