Ati–Zingerova indeksna teorema — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
. |
|||
Ред 2:
== Istorija ==
[[Izrael Gelfand]] je postulirao indeksni problem za eliptične diferencijalne operatore.<ref>{{harvs|txt|first=Israel |last=Gel'fand|authorlink=Israel Gelfand|year=1960}}</ref> On je uočio homotopnu invarijansu indeksa, i zatražio formulu za njeno izražavanje pomoću [[Topological property|topoloških invarijanti]]. Neki od motivirajućih primera obuhvaćali su [[Riemann–Roch theorem|teoremu Riman-Roča]] i njenu generalizaciju [[Hirzebruch–Riemann–Roch theorem|teoremu Hirzebruč-Riman-Roča]] i [[Hirzebruch signature theorem|Hirzebručovu teoremu potpisa]]. [[Friedrich Hirzebruch|Fridrih Hirzebruč]] i [[Armand Borel]] su dokazali integralnost [[Genus of a multiplicative sequence|Â vrste]] spinske mnogostukosti, a Ati je sugerisao da se ovaj integritet može objasniti ako on predstavlja indeks [[Dirac operator|Dirakovog operatora]] (koji su ponovo otkrili Ati i Zinger 1961. godine).
Ati–Zingerovu teoremu su objavili Ati i Zinger<ref>{{harvtxt|Atiyah|Singer|1963}}</ref>. Oni nisu objavili dokaze skicirane u ovoj najavi, iako se dokazi pojavljuju u knjizi objavljenoj par godina kasnije.<ref>(Palais 1965)</ref> Dokazi su takođe predstavljeni na naučnom skupu „Séminaire Cartan-Schwartz 1963/64”<ref>{{harv|Cartan-Schwartz|1965}}</ref> koji je održan u Parizu istovremeno sa seminarom koji je na [[Универзитет Принстон|Univerzitetu Prinston]] vodio [[Richard Palais|Ričard Palais]]. Ati je održao poslednje predavanje u Parizu o mnogostrukostima sa granicama. Njihov prvi objavljeni dokaz<ref>{{harv|Atiyah|Singer|1968a}}</ref> je zamenio teoriju [[cobordism|kobordizma]] prvog dokaza sa [[K-theory|K-teorijom]], i oni su to koristili za dokaz raznih generalizacija u naknadnim radovima.<ref>{{harvs|txt|last=Atiyah|last2=Singer|year1=1968a|year2=1968b|year3=1971a|year4=1971b}}</ref>
*'''1965:''' [[Sergei Novikov (mathematician)|Sergej P. Novikov]]<ref>{{harv|Novikov|1965}}</ref> je objavio svoje rezultate o topološkoj invarijansi racionalnih [[Лав Понтрјагин|Pontrjaginovih]] klasa na glatnim mnogostrukostima.
*'''1969:''' Rezultati [[Robion Kirby|Robina Kirbija]] i [[Laurent C. Siebenmann|Lorenta Sibermana]]<ref>{{harv|Kirby|Siebenmann|1969}}</ref> u kombinaciji sa [[René Thom|Rene Tomovom]] publikacijom <ref>{{harv|Thom|1956}}</ref> dokazali su postojanje racionalnih Pontrjaginovih klasa na topološkim mnogostrukostima. Racionalne Pontrjaginove klase su esencijalni sastojci indeksne teoreme na glatkim i topološkim mnogostrukostima.
*'''1969:''' Mičel Ati je definisao apstraktne eliptične operatore na proizvoljnim metričkim prostorima.<ref>{{harvs|txt|first=Michael F.|last=Atiyah|authorlink=Michael Atiyah|year=1970}}</ref> Apstraktni eliptični operatori su postali protagonisti u Kasparovoj teoriji i Konesovoj nekomutativnoj diferencijalnoj geometriji.
*'''1971:''' Isador Zinger je predložio sveobuhvatni program za buduća proširenja indeksne teorije.<ref>{{harvs|txt|first=Isadore M.|last=Singer|authorlink=Isadore Singer|year=1971}}</ref>
*'''1973:''' {{harvs|txt=yes|last1=Atiyah |author2-link=Raoul Bott|first2=Raoul|last2=Bott|author3-link=Vijay Kumar Patodi|first3=Vijay |last3=Patodi|year=1973}} gave a new proof of the index theorem using the [[heat equation]], described in {{harv|Melrose|1993}}.▼
*'''1972:''' Genadi Kasparov je objavio svoj rad o realizaciji K-homologije pomoću apstraktnih eliptičkih operatora.<ref>{{harvs|txt|first=Gennadi G.|last=Kasparov|year=1972}}</ref>
▲*'''1973:''' Ati, Bot i Raoul su dali novi dokaz indeksne teoreme koristeći [[heat equation|jednačinu toplote]],<ref>{{harvs|txt=yes|last1=Atiyah |author2-link=Raoul Bott|first2=Raoul|last2=Bott|author3-link=Vijay Kumar Patodi|first3=Vijay |last3=Patodi|year=1973}}</ref>
*{{harvs|txt|first=Ezra|last=Getzler|authorlink=Ezra Getzler|year=1983}} motivated by ideas of {{harvs|txt=yes|authorlink=Edward Witten|first=Edward|last=Witten|year=1982}} and [[Luis Alvarez-Gaume]], gave a short proof of the local index theorem for operators that are locally [[Dirac operator]]s; this covers many of the useful cases.▼
*'''1977:''' Salivan je uspostavio svoju teoremu o postojanju i jedinstvenosti Lipšicovih i kvazikonformalnih struktura na topološkim mnogostrukostima s dimenzijama različitim od 4.<ref>{{harvs|txt|authorlink=Dennis Sullivan|first=Dennis|last=Sullivan|year=1979}}</ref>
▲*'''1983:''' Gecler<ref>{{harvs|txt|first=Ezra|last=Getzler|authorlink=Ezra Getzler|year=1983}}</ref>
*'''1983:''' Teleman je dokazao da su analitički indeksi potpisnih operatora sa vrednostima u vektorskim svežnjevima topološke invarijante.<ref>{{harvs|txt|first=Nicolae|last= Teleman|year=1983}}</ref>
*'''1984:''' Teleman je uspostavio indeksnu teoremu na topološkim mnogostrukostima.<ref>{{harv|Teleman|1984}}</ref>
*'''1986:''' Kons je objavio svoju fundamentalnu publikaciju o [[noncommutative geometry|nekomutativnoj geometriji]].<ref>{{harvs|txt|first=Alain|last=Connes|authorlink=Alain Connes|year=1986}}</ref>
*'''1989:''' Donalsonova i Salivanova su objavili studiju Jang-Milsove teorije kvazikonformalnih mnogostrukosti dimenzije 4. Oni su uveli potpini operator -{''S''}- definisan na diferencijalnim formama drugog stepena.<ref>{{harvs|txt|first=Simon K.|last1=Donaldson|author1-link=Simon Donaldson|last2=Sullivan|year=1989}}</ref>
*'''1990:''' Kons i Moskovici su dokazali lokalnu indeksnu formulu u kontekstu nekomutativne geometrije.<ref>{{harvs|txt|last1=Connes|first2=Henri|last2=Moscovici|year=1990}}</ref>
*'''1994:''' Kons, Salivan i Teleman su dokazali indeksnu teoremu za potpisne operatore na kvazikonformalnim mnogostrukostima.<ref>{{harvs|txt|last1=Connes|last2=Sullivan|last3=Teleman|year=1994}}</ref>
== Reference ==
|