Teorija čvorova — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
Ред 1:
[[File:Tabela de nós matemáticos 01, crop.jpg|thumb|250px|
[[File:TrefoilKnot 01.svg|thumb|250px|
U [[topologija|topologiji]], '''teorija čvorova''' je studija [[knot (mathematics)|matematičkih čvorova]]. Iako su inspirisani [[čvor]]ovima koji se pojavljuju u svakodnevnom životu, poput onih na obući i konopcu, matematički čvor se razlikuje po tome što su krajevi spojeni tako da ih nije moguće razvezati, pri čemu je [[Unknot|najjednostavniji čvor]] je prsten. U matematičkom jeziku, čvor je [[embedding|umetanje]] [[krug]]a u trodimenzionalni [[Euclidean space|euklidski prostor]], -{'''R'''}-<sup>3</sup> (u topologiji, krug nije vezan za klasični geometrijski koncept, već za sve njegove [[Хомеоморфизам|homeomorfizme]]). Dva matematička čvora su ekvivalentna ako se jedan može transformisati u drugi pomoću deformacije -{'''R'''}-<sup>3</sup> na sebi (poznate kao [[ambient isotopy|ambijentalna izotopija]]); ove transformacije odgovaraju manipulacijama zapletene strune koje ne obuhvataju sečenje strune, niti prolazak strune kroz sebe.
Čvorovi se mogu opisati na različite načine. Međutim, za dati metod opisa, može postojati više opisa koji predstavljaju isti čvor. Na primer, uobičajena metoda opisivanja čvora je ravanski dijagram koji se naziva čvorni dijagram. Dati čvor se može nacrtati na više različitih načina koristeći dijagram čvora. Stoga je fundamentalni problem u teoriji čvorova određivanje kada dva opisa predstavljaju isti čvor.
Postoji kompletno algoritamsko rešenje ovog problema, koje ima nepoznatu [[Анализа алгоритама|složenost]]. U praksi se čvorovi često razlikuju korišćenjem ''[[knot invariant|čvorne invarijante]]'', „količine” koja je ista kada se računa iz različitih opisa čvora. Važne invarijante uključuju [[knot polynomials|polinom čvorova]], [[knot group|grupe čvorova]], i hiperboličke invarijante.
Originalna motivacija za utemeljitelje teorije čvorova bila je stvaranje tabele čvorova i [[Link (knot theory)|veza]], koje su čvorovi sa nekoliko komponenti isprepleteni jedni sa drugima. Više od šest milijardi čvorova i veza je uneseno u tabele od početka teorije čvorova u 19. veku.
Da bi stekao dalji uvid, matematičari su na nekoliko načina generalizirali koncept čvora. Čvorovi se mogu razmatrati u drugim [[3-manifold|trodimenzionalnim]] prostorima i mogu se koristiti predmeti koji nisu krugovi; pogledajte ''[[knot (mathematics)|čvor (matematika)]]''. Čvorovi viših dimenzija su [[Хиперсфера|-{''n''}--dimenzionalne sfere]] u -{''m''}--dimenzionalnom Euklidskom prostoru.
== Istorija ==
|