Autizam — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене
м Враћене измене 178.220.106.65 (разговор) на последњу измену корисника Autobot
ознака: враћање
Ред 20:
| dodatna klasifikacija =
}}
'''Autizam''' seje dobijavrlo izgovorenimsloženi recimaporemećaj "Ideu gas"razvoju decamozga, oboljevajukoji svakodnevnokarakteriše pogotovoslaba mladjiili salimnikakva sesocijalna interakcija i komunikacija te ograničeni i ponavljajući obrasci ponašanja. Autizam je poremećaj u mnogim delovima mozga, ali se ne može sa punom sigurnošću dokazati kako oni ostvaruju svoj uticaj na sveukupno ponašanje organizma. Nasleđe u nastanku autizma ima veliku ulogu; genetički poremećaj je složen i za sad se još ne zna koji su geni za to odgovorni. U ređem broju slučajeva autizam se povezuje sa [[teratologija|teratogenim činiocima]] koji uzrokuju defekte u toku rođenja.<ref name="Arndt">Arndt TL, Stodgell CJ, Rodier PM (2005). ''"The teratology of autism".'' Int J Dev Neurosci 23 (2–3): 189–99.</ref> Postoje i drugi uzroci autizma, koji se navode u literaturi; tako npr deset procenata osoba sa [[Даунов синдром|Daunovim sindromom]] razviju i autizam.<ref>Bregman, J. D., & Volkmer, F. R. (1988). ''"Autistic social dysfunction and Down's syndrome"'', Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry, 27, 440-441.</ref> Prema nekim autorima autizam uzrokuju [[вакцина|vakcine]] korištene u dečjem uzrastu. Međutim, ova hipoteze je ostala kontroverzne, jer nema podršku u uverljivim naučnim dokazima.<ref name="Rutter">Rutter M (2005). ''"Incidence of autism spectrum disorders: changes over time and their meaning"''. Acta Paediatr 94 (1): 2–15.</ref>
 
Kod autizma nema smanjenja ili povratka na početno stanje, on je ravnomeran u svom [[intenzitet]]u i toku. Autizam utiče na mnoge delove [[mozak|mozga]], mada i danas nije sasvim razjašnjeno na koji se način taj uticaj ostvaruje. Dok se kod jednih osoba vide teža oštećenja poput [[ментална заосталост|mentalne retardacije]], izraženo ćutanja, ponavljajuća motorika (kao što je lupkanje [[ruka]]ma ili ljuljanje); kod drugih sa blažim oštećenjima može postojati aktivan ali prepoznatljivo neobičan socijalan pristup usko ograničenih interesa i opširno pedantne [[Komunikacija u grupi|komunikacije]].
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/wiki/Autizam