Jovan Mašin — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
zamena mesta
Нема описа измене
Ред 5:
| опис_слике =
| датум_рођења = [[14. jul]] [[1820]].
| место_рођења= [[NimburkCerhenice]], [[Češka|Češka (Bohemija)]]
| држава_рођења = [[{{застава|Austrijsko carstvo]]}}
| датум_смрти = [[24. decembar]] [[1884]].
| место_смрти = [[Beograd]]
| држава_смрти = [[{{застава|Kraljevina Srbija]]}}
|поље =
|институција =
Ред 18:
|напомене =
}}
'''Jovan Mašin''' ({{jez-češ|Jan Mašín|el}} [[NimburkCerhenice]]<ref>[https://www.sanu.ac.rs/clan/masin-jovan/ Biografija na sajtu [[SANU]], pristupljeno 27. 5. 2020]</ref>, [[14. jul]] [[1820]] — [[24. decembar]] [[1884]], [[Beograd]]) bio je dvorski lekar [[knez Mihajlo|kneza Mihajla]] i [[kralj Milan Obrenović|kralja Milana Obrenovića]], osnivač [[Srpsko lekarsko društvo|Srpskog lekarskog društva]], član [[Društvo srpske slovesnosti|Društva srpske slovesnosti]] i kasnije [[Srpsko učeno društvo|Srpskog učenog društva]].
 
== Život i karijera ==
Rođen je 14. jula 1820. godine u Cerhenicimestašcu [[Cerhenice]] (kod20-tak -{km}- od gradića Nymburka[[Nimburk]], 55 -{km}- istočno od Praga[[Prag]]a) u [[Češka (Bohemija)|Češkoj]], kao '''Jan Mašín'''. Gimnaziju je završio u Pragu, medicinske nauke u Beču, magisterijum iz hirurgije u [[Pešta|Pešti]], a magisterijum ginekologije u Pragu čime je stekao pravo da kao fizikus leči ljude i životinje.
 
Nakon što je jedno vreme kao mlad gradski lekar radio u Nimburku, po savetu [[Janko Šafarik|Janka Šafarika]], došao je u Srbiju 1846. godine. Prvo radno mesto u tek novoosnovanoj kneževini Srbiji bilo mu je u [[Valjevo|Valjevu]].
 
Bio je oženjen Barborom, rođ. VšetečekVšetečka i sa njom je imao tri sina i dve ćerke: [[Svetozar Mašin|Svetozara]] (inženjera, prvog muža kasnije srpske kraljice [[Draga Obrenović|Drage]]), [[Aleksandar Mašin|Aleksandra]] (vođu zaverenika u [[Majski prevrat|Majskom prevratu]]), kasnije i načelnik generelštaba i ministar), Nikolu (inženjera u Rusiji), Leposavu i Poleksiju.
 
Kao član kneževe svite, 1867. godine je putovao sa knezom [[Mihajlo Obrenović|knezom Mihajlom]] u [[Carigrad]] da se knez zahvali sultanu za predaju gradova.<ref>[http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-l/1998/09/article-03.html Srpsko Nasledje]{{Мртва веза|date=11. 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Приступљено 5. 4. 2013.</ref>.
== Delo ==
Po dolasku u Srbiju dr Mašin je kao iskusan lekar, više puta učestvovao u suzbijanju goveđe kuge. Naime kada se aprila i maja 1849, goveđa kuga iz [[Vlaška|Vlaške]], prenela u Istočnuistočnu Srbiju, i pojavila u dva sela u predelu zvanom [[Ključ]], određena je komisiju radi suzbijanja goveđe kuge koju čine tri onovremenska okružna fizikusa: [[Franc Bihele]] (užički okrug, diplomirani veterinar), dr [[Aćim Medović]] (požarevački okrug) i dr Jovan Mašin (valjevski okrug).<ref name="1." /> Stručna komisija je obavila klinički pregled obolelih goveda i nakon 60 obdukcija leševa utvrdila da je zaista reč o goveđoj kugi, a da je bolest uneta iz Vlaške. Potpunim sprovođenjem propisanih mera sprečeno je dalje širenje ove zaraze i ona je ugušena u januaru 1850. Iz izveštaja koji su članovi ove komisije podneli Sanitetskom odeljenju, nakon obavljenog posla, može se dobiti slika o preduzetim merama, kao i o stanju i nivou medicinske nauke i prakse u Kneževini Srbiji sredinom 19. veka.<ref>Вељковић С. Судскомедицински случајеви у извештајима окружних лекара Кнежевине Србије, Студенички зборник, Инфинитас – Српско лекарско друштво, Београд, 2011, стр. 97–105 </ref>
 
Sledeće, 1850. godine nakon pojavi goveđe kuge u Karansebešu, u austrijskoj vojnoj granici, Ministarstvo unutrašnjih dela Kneževine Srbije odredilo je da dr Jovan Mašin, okružni fizikus Valjeva, obiđe taj deo Banata i predloži odgovarajuće mere za suzbijanje epidemije.<ref name="1." >Душан Дабовић, Владимир Бурсаћ, РАД ДР ЈОВАНА МАШИНА НА СУЗБИЈАЊУ ГОВЕЂЕ КУГЕ У КНЕЖЕВИНИ СРБИЈИ, Српско ветеринарско друштво, Ветеринарски специјалистички институт „Зрењанин“ Зрењанин.</ref> Po obavljenom zadatku podneo je izvešta u kome je između ostalog naveo:{{цитат|„Premda nije goveđa kuga u velikom stepenu u predelima Karansebeške regimente svirepstvovala, i premda je za sada tamo utamanjena, držim opet za nuždno, da Vis. slavno Popečiteljstvo naše vnimanije svoje na stanje zdravlja stoke u Banatskim predelima pažljivo obraćati dotle blagoizvoli, dokle bar u Erdelju češće pomenuta bolest sasvim iščezla ne bude. Izneo sam ove austrijske mere protiv goveđe kuge, koliko da se vidi kako je tamo rađeno, toliko opet da se zna da smo i mi slične, ali ipak dosta opsežnije mere preduzimali, i da smo u tom smislu jedno uputstvo za narod pre toga na 4 godine izdali.<ref>Архив Србије: Архивски фонд МУД-С, Попечитељство внутрени дела, Санитетско одељење, Регистри и протоколи за године 1849, 1850, 1853.</ref>“ {{napomena|Sanitetsko odeljenje je 5. avgusta 1846. na osnovu ovog Mašinovog predloga izdalo — „Uputstvo za raspoznavanje zaraze kuge goveda“}}.|}}
Sledeće, 1850. godine nakon pojavi goveđe kuge u Karansebešu, u austrijskoj vojnoj granici, Ministarstvo unutrašnjih dela Kneževine Srbije odredilo je da
dr Jovan Mašin, okružni fizikus Valjeva, obiđe taj deo Banata i predloži odgovarajuće mere za suzbijanje epidemije.<ref name="1." >Душан Дабовић, Владимир Бурсаћ, РАД ДР ЈОВАНА МАШИНА НА СУЗБИЈАЊУ ГОВЕЂЕ КУГЕ У КНЕЖЕВИНИ СРБИЈИ, Српско ветеринарско друштво, Ветеринарски специјалистички институт „Зрењанин“ Зрењанин.</ref> Po obavljenom zadatku podneo je izvešta u kome je između ostalog naveo:{{цитат|„Premda nije goveđa kuga u velikom stepenu u predelima Karansebeške regimente svirepstvovala, i premda je za sada tamo utamanjena, držim opet za nuždno, da Vis. slavno Popečiteljstvo naše vnimanije svoje na stanje zdravlja stoke u Banatskim predelima pažljivo obraćati dotle blagoizvoli, dokle bar u Erdelju češće pomenuta bolest sasvim iščezla ne bude. Izneo sam ove austrijske mere protiv goveđe kuge, koliko da se vidi kako je tamo rađeno, toliko opet da se zna da smo i mi slične, ali ipak dosta opsežnije mere preduzimali, i da smo u tom smislu jedno uputstvo za narod pre toga na 4 godine izdali.<ref>Архив Србије: Архивски фонд МУД-С, Попечитељство внутрени дела, Санитетско одељење, Регистри и протоколи за године 1849, 1850, 1853.</ref>“ {{napomena|Sanitetsko odeljenje je 5. avgusta 1846. na osnovu ovog Mašinovog predloga izdalo — „Uputstvo za raspoznavanje zaraze kuge goveda“}}.|}}
 
== Napomene ==
Линија 48 ⟶ 47:
 
== Spoljašnje veze ==
* [http://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/IstClan.aspx?arg=322, Biografija na sajtu [[SANU]]]{{Мртва веза|date=09. 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
 
{{DEFAULTSORT:Машин, Јован}}
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/wiki/Jovan_Mašin