Mato Topalović — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене
Ред 17:
| држава_смрти =
}}
'''Mato Topalović''', pseudonimi: ''Rodoljub Zdenčanin, Zdenčanin, R. Z. Slavonac, M. T.'' ([[Zdenci]] kod [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], 9. septembar [[1812]] — [[Градиште (општина)|Gradište]], 26. april [[1862]]), [[Slavonija|slavonski]] sveštenik, profesor, pisac i član [[Ilirizam|ilirskog pokreta]].
 
== Životopis ==
Jedan od prvih Slavonaca koji su prihvatili ideje [[Илирски покрет|ilirskog pokreta]]. Pučku školu pohađa u Slavonskom[[Славонски Брод|Brodu na Savi]], a gimnaziju u Vinkovcima[[Vinkovci]]ma. U bogosloviji đakovačke biskupije upoznaje [[Josip Juraj Štrosmajer|Štrosmajera]] i Jurja Tordinca. Nakon završenog dvogodišnjeg tečaja iz filozofije u [[Ђаково|Đakovu]] započinje studiranje u [[Pešta|Pešti]] gdje upoznaje [[Фран Курелац|Frana Kurelca]], Stjepana Ilijaševića i Miroslava Dražića. Doktorira filozofiju zajedno sa Štrosmajerom [[1833]]. godine, doktorat iz bogoslovlja postiže [[1837]]. godine u [[Википедија:Вики гимназијалац/Beč|Beču]] kao kandidat kolegija Pazmaneum. Za vrijeme bečkog studija [[1834]]. godine upoznaje [[Ljudevit Gaj|Ljudevita Gaja]] s kojim se poslije dopisuje. Za sveštenika je postavljen 17. jula 1837. godine. Prvu misu je služio u [[Kaniža (Bebrina)|Kaniži]] <ref>{{Cite book |last= Brlić |first= Ignjat |authorlink= Ignjat Alojzije Brlić |author2=Dr Ignjat Brlić |title= Uspomene na stari Brod, 3.knjiga, |year= 1885 |url= http://gksb.hr/images/izdavastvo/uspomene_na_stari_brod_iii/index.html |publisher= |location= Brod na Savi |id= |pages= 31 }}{{Мртва веза|date=09. 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>
 
Svešteničku službu obavljao je kao vojni kapelan u [[Верона|Veroni]], zatim kao vikar u Trnavi, i Vinkovcima. [[1844]]. godine dolazi u [[Đakovo]] na poziv biskupa Josipa Kukovića za profesora filozofije. [[1848]]. godine odlazi sa [[Stanko Vraz|Stankom Vrazom]]. u [[Prag]] na Sveslavenski kongres. 1. novembra [[1855]]. godine postaje župnikom u [[Градиште (општина)|Gradištu]]. RazbolevšiRazboljevši se od tuberkuloze umire 26. aprila [[1862]]. godine u pedesetoj godini života. Nadgrobni spomenik mu podiže dugogodišnji prijatelj [[Josip Juraj Štrosmajer]] u znak «bratimskog svećenstva i prijateljske ljubavi». Perom ga je ovjekovječio i [[Petar Preradović]] u svojim sonetima.
 
== Književno stvaralaštvo ==
Prvi puta se pojavljuje svojim proznim člankom «Lizt iz Becha», u ''Danici'' 1835. godine Gajeva danicaDanica donosi njegove pjesme u brojevima (12., 14., 25., 44., 49.). Topalović preporučuje popravak pravopisa kao temelj za jedinstvenu ilirsku književnost. U njegovom radu više se osjeća rodoljubivi duh nego pjesništvo. Pored ''Danice'', sarađivao je sa [[Летопис матице српске|Letopisom Matice srpske]], ''Srpskim narodnim listom''...
 
== Protivnik hrvatizacije Slavonije i posthumna hrvatizacija ==
Ред 34:
Topalović je s Andrijom Torkvatom Brlićem, Jurjem Tordincem i drugima nastojao 1851. pokrenuti kulturno-politički časopis „Zviezda slavonska“. <ref>{{Cite book|last=Švoger|first= Vlasta |authorlink= |title= Ideali, strast i politika, život i djelo Andrije Torkvata Brlića|year=2012|url= |publisher= Hrvatski institut za povijest |location= Zagreb |id=| pages = 57 }}</ref>
 
== NajvažnijaVažnija djela ==
* «Oda...quam Domino Stephano Stratimirovics de Kulpin Orient...» (posvećeno mitropolitu [[Стефан Стратимировић|Stefanu Stratimiroviću]]), [[Нови Сад|Neoplantae]], 1831. godine
* «Bog i molitva domorodca ilirskog» iz 1836. godine u kojem su spojeni njegovi religiozni i patriotski osjećaji.
* «Rastanak čobanke od stada» u Serbskom narodnom listu, 1835. godine
* «Tužna Ilirija» u Serbskom narodnom listu, 1835. godine
* «Elegija» u Serbskom narodnom listu, 1835. godine
* «Bog i molitva domorodca ilirskog» iz 1836. godine u kojem su spojeni njegovi religiozni i patriotski osjećaji.
* «Razgovor pjesnika i vile Slavonkinje» , * «Danica» 1836. Godine
* «Pozdrav knezu Janku Draškoviću» u Serbskom narodnom listu, 1837. godine
* «Gospodinu Simeonu Klariću» soneti u Novom serbskom letopisu, 1837. godine
* «Oda prijatelju koji na list dugo ne odgovara» u Novom serbskom letopisu, 1837. godine
* «Rastanak s prijateljom» u Novom serbskom letopisu, 1837. godine
* «Tamburaši Ilirski» Zbirka pjesama, Osijek, 1842. godine
* «Odziv rodoljubnog srca», Zbirka pjesama, Osijek, 1842. godine
* «Pozdrav Njegovoj Kraljevskoj visosti nadvojvodi Stjepanu» 1847. godine
* «Misli rodoljubne o cesarsko-kraljevskoj vojsci» 1847. Godinegodine
* «Ćuti piesnikove pri obnovi starodavnog ustavnog života» Osijek, 1861. godine
 
Zbirka narodnih pjesama «Tamburaši Ilirski» neobično oštro je kritikovana iako dobronamjerna, zbog stila pisanja od [[Stanko Vraz|Stanka Vraza]]. Topalović je smatrao da je svaka knjiga u onim prilikama dobrodošla, a da kritika pa bila ona i dobronamjerna, šteti narodnom radu. On je u svojoj zbirci «Odziv rodoljubnog srca», u pogovoru odgovorio na Vrazovu kritiku. Topalovićev pokušaj da izda ilirski književni zbornik «Jeka od Osijeka» 1841. godine nije se ostvario zbog nedobivanja dozvole mađarskih vlasti.