Hitna medicinska pomoć — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
→‎Istorija: rečenica o predratnom Beogradu
Ред 26:
O urgentnoj medicini kao zasebnoj specijalizaciji počelo se razmišljati početkom šezdesetih godina. U tom periodu nastale su prvo udruženje lekara koji se bave isključivo urgentnom medicinom ''(American College of Emergency Physicians)''.
 
U predratnom Beogradu postojala je "stanicaizmeđu dva svetska rata radila Stanica za spasavanje" sa telefonskim brojem 23456, "imućni"u kojoj su jeradili reonski lekari. Usluge ove stanice siromašni građani nisu plaćali, dok su imućniji građani usluge plaćali 40-50 dinara danjupreko odn.dana a 50 dinara noću,. Lekar a lekarstanice je morao doći na lice mesta "najdalje za jedan sat".<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1936/09/14?pageIndex=00006 "Vreme", 14. sept. 1936]</ref>
 
Na prostoru bivše Jugoslaviji 1979. godine, u SR Bosni i Hercegovini, prvi put je osnovana Katedra za urgentnu medicinu u Sarajevu i u okviru nje uvedena posebna disciplina – specijalizacija urgentne medicine. Znatno kasnije (1992) osnovana je Katedra za urgentnu medicinu u Beogradu, čiji je prvi načelnik bio prof Vujčić.