Sahat-kula u Banjaluci — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Ред 36:
Objekt sahat-kule je bio kompozicijski i koncepcijski usko povezan sa objektom Ferhad-pašine džamije i ostalim objektima stare čaršije u Banjoj Luci. Sahat-kula je bila jednoprostoran objekt i u podnožju je imala skoro kvadratnu osnovicu dimenzija 3,20 -{x}- 3,30 -{m}-. Njeni zidovi su bili neobično masivni. Imala je oblik tornja koji se postupno sužavao prema koti koja se nalazila na visini 14,45 -{m}-, odakle je započinjao vertikalni dio novoizgrađenoga dijela koji je nastao nakon [[Земљотрес у Бањалуци 1969.|potresa 1969. godine]]. Visina sahat-kule u vrijeme rušenja 1993. godine iznosila je 18,89 -{m}-, a bila je završena četverovodnim šatorastim krovom.<ref name="Komisija">{{cite web-lat|last1=Ahunbay|first1=Zeynep|last2=Hadžimuhamedović|first2=Amra|last3=Lovernović|first3=Dubravko|last4=Ševo|first4=Ljiljana|last5=Wik|first5=Tina|title=Odluka o proglašenju Područja i ostataka povijesne građevine - Sahat-kula u Banjoj Luci nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine [Broj: 08.2-6-791/03 ; Nosilac istraživanja i izrade Prijedloga odluke: Mirzah Fočo, diplomirani inženjer arhitekture, saradnik za cjeline graditeljskog naslijeđa i kulturne krajolike u Povjerenstvu za očuvanje nacionalnih spomenika]|url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_hrv/Sahat%20kula%20HR%20kompl.pdf|publisher=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|date=7. 5. 2003.|accessdate=2. 6. 2020|archiveurl=|archivedate=|quote=}}</ref>{{sfn-lat|Husedžinović|2005|p=362}}{{sfn-lat|Husedžinović|1989|p=144}}
[[Датотека:Sahat kula Banja Luka.png|thumb|right|300px|Pogled na sahat-kulu sa trijema Ferhadije džamije; fotografija iz 50ih godina -{XX}- vijeka.{{sfn-lat|Kreševljaković|1957|p=20}}]]
Sahat-kula je kroz vremenski period od svog nastanka doživljavala čitav niz promjena, kako u svom izgledu, tako i u dimenzijama, posebno visini. Većina izmjena, koja se mogla utvrditi prije rušenja 1993, vjerovatno je nastala u toku [[XIX вијек|-{XIX}- vijeka]], kada su gornji dijelovi objekta ozidani [[Опека|opekom]]. Taj se izgled može vidjeti na fotografijama iz [[Босна и Херцеговина под Аустроугарском влашћу|austrougarskoga perioda]] i nije pouzdano utvrđeno da li je nastao kao posljedica autentične restauracije ili zbog potrebe za povećanjem visine objekta. U to je vrijeme objekt povećan na visinu od 24,25 -{m}- i u svom vrhu je dobio jedan polukružni otvor, a pored ukrasnog vijenca ispod strehe pojavili su se dekorativni elementi izvedeni u žbuki poput dekorativnog friza.<ref name="Komisija"/>{{sfn-lat|Husedžinović|2005|p=362}}{{sfn-lat|Husedžinović|1989|p=145}}{{sfn-lat|Ravlić|2002|pp=315—316}}{{sfn-lat|Karabegović|2016|p=18}} Donje zone sahat-kule su, kako ističe arhitekta Sabira HusežinovićHusedžinović, vjerovatno tom prilikom utegnute čeličnim prstenovima i ukrasnim aplikacijama. Krovni pokrivač je zbog uzimanja olova za vrijeme Prvog svjetskog rata bio od šindre.{{sfn-lat|Husedžinović|2005|pp=360;362}}<ref name="Komisija"/>
 
Nakon zemljotresa [[1969]]. stanje objekta je bilo izuzetno teško. Gornji dijelovi sahat-kule su se obrušili, a zadobila je i brojne pukotine na zidovima. U restauraciji koja je usljedila izgled objekta je ponovo promijenjen i to gornjoj zoni koja je bila sami predmet restauracije. Dograđena su dva polja; u prvo je smješten sat sa brojčanicima na sve četiri strane, a u drugom gornjem polju su se pojavila po dva otvora na svakoj strani sa blago prelomljenim lukovima. Potonja promjena je urađena na osnovu analogije izgleda drugih sahat-kula u BiH, kako ističe Husedžinovićeva, bez korištenja izvorne literature te se zbog toga, kako navodi ovaj arhitekta, može smatrati samo pretpostavkom originalnog izgleda. Prilikom restauracije je izostalo sužavanje objekta ka vrhu te je zbog toga nastao utisak iskrivljenosti sahat-kule. „Jajačka sedra“, krečnjak iz okoline Jajca slabijeg kvaliteta i strukture korišten prilikom zidanja ovog dijela objekta se razlikovao od autentičnog kamena kojim je zidana sahat-kula, što je još više unijelo nesklad sa opštim izgledom objekta.{{sfn-lat|Husedžinović|2005|p=362}}{{sfn-lat|Husedžinović|1989|p=145}}<ref name="Komisija"/>{{sfn-lat|Ravlić|2002|pp=316—317}} Poslije novog zemljotresa 1980. godine došlo je do novih oštećenja, pukotina, u donjim i srednjim zonama sahat-kule, a objekat je izašao i iz vertikalne ose za 13 -{cm}-.{{sfn-lat|Husedžinović|1989|p=145}}