Psefizma iz Lumbarde — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Ред 12:
 
Zahvaljujući blagoj klimi i povoljnim uslovima za život ljudi,strvo je nastanjeno u dalekoj prošlosti,počev od mlađeg kamenog doba i hvarske prapistorijske kulture. Nakon toga Korčulu nastanjuju Iliri plemena Ardijejci, a poluostrvo Pelješac Plereji. Kao dobri pomorci Iliri su vladali ostrvom tokom bronzanog i gvozdenog doba, što se vidi po nizu pronađenih grobnih ostataka i strateških kamenih gomila.<ref>Belamarić, J. (1998): ''Korčula, Hrvatski Jadran – Turistički vodič,'' Naklada Naprijed, Zagreb str. 321.</ref>
 
=== Grci na prostoru jadrana ===
Područje Jadrana rano je postalo predmet interesovawa antičkih Grka o čemu svjedoče grčki mitovi i legende. Grčki su pomorci i trgovci zalazili duboko u Jadransko more najkasnije od 7. veka p. n, e, o čemu govore mnogobrojni nalazi posuđa i drugih predmeta otkrivenih na mnogim lokalitetima širom Jadrana, ali tek od 4. veka p. n. e. imali su svoja trgovačka uporišta u severnoj Italiji (''Adria'', ''Spina''), na ušću rijeke Pad. Pretpostavlja se da su trgovački emporij imali i na reci Neretvi. Neki antički pisci spominju i koloniju Kniđana na otoku Korčuli iz 4. veka p. n. e.<ref name="kolonizacija">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=23213 grčka kolonizacija na Jadranu]</ref>
 
Situacija se promenila tek početkom 4. veka p. n. e. kada je na području [[Сицилија|Sicilije]] i [[Јужна Италија|južne Italije]] vladao moćni tiranin grčkog grada Sirakuze Dionizije Stariji. Na njegov predlog u cilju širenja političkog uticaja osnovana je najstarija i najveća grčka kolonija na Jadranu, ''Issa'' na ostrvu [[Вис (град)|Visu]] između 397. i 390. godine p. n. e. Uz Dionisijevu pomoć Grci s egejskog otoka Para ([[Парос|Paros]]) osnovali su 385. do 384. godine p. n. e. koloniju Far (''Pharos'') na mestu današnjega [[Стари Град (Хвар)|Staroga Grada]] na ostrvu [[Hvar (ostrvo)|Hvaru]].
 
=== Naseljavanje ostrava Korčula ===