|
Židovi su se s prostora srednje Europe doselili u panonsku Hrvatsku sredinom 18.
Od osnutka grada Bjelovara 1756. godine pa do izgradnje sinagoge možemo primijetiti
stoljeća. U Vojnu krajinu došli su preko Austrije i Mađarske, čiji su pojedini dijelovi bili
izrazite promjene arhitektonskih stilova počevši od jednostavnijih izraza kasnobarokne i
opustošeni nakon turskih osvajanja i tako postali pogodni za naseljavanje. U to vrijeme,
klasicističke arhitekture do kompleksnijih historicističkih i secesijskih građevina. Kako bi
najveći broj Židova bio je u Daruvaru zbog inicijative grofovske obitelji Janković „koja
tema bjelovarske sinagoge bila što cjelovitije i jezgrovitije obrađena, čini se važnim uvesti
poziva iz austrijskih zemalja obrtnike, zemljoradnike i trgovce u Daruvar i okolicu“.35Tome je
čitatelja u kontekst bjelovarske arhitektonske izgradnje i smjene stilova s obzirom na to da
svakako pridonijela i modernizacija prometne infrastrukture, odnosno izgradnja željezničke
spomenuta građevina pripada najznačajnijim i najzanimljivijim ostvarenjima secesijske
pruge na relaciji Bárcs-Virovitica-Daruvar 1885. godine. Najveći broj Židova bio je u
arhitekture na nacionalnoj razini.
Daruvaru sve do početka 20. stoljeća, kada je primat preuzeoBjelovar.
O urbanističkim i arhitektonskim promjenama grada svjedoče pomno očuvani
kartografski izvori iz kojih možemo iščitati da su porast broja stanovništva i političke
promjene poput razvojačenja Vojne krajine 1873. godine najviše utjecali na izgled grada i
njegovu infrastrukturu: „Dio vojnih objekata na području gradske jezgre, tijekom vremena
zamijenjuje se novim zdanjima građanskog karaktera, jer zbog povećanih potreba za javnim i
stambenim zgradama vojna spremišta i barutane sele se na periferiju“.17 Upravo je to bio i
slučaj sa sinagogom koja je izgrađena na mjestu srušenog vojnog skladišta. Ukidanje Vojne
krajine donijelo je prostorno širenje grada, ali i potrebu za zakonskom regulacijom izgradnje,
odnosno planskim uređenjem grada. U skladu s time 1883. godine osnovao se prvi formalni
gradski Građevni odbor koji je kontrolirao i sustavno nadgledao širenje i izgradnju grada.18
Tako već 1893. godine nakon katastarske izmjere grada, Srećko Smočinski zajedno s
Građevnim odborom započinje raditi na sastavljanju prve bjelovarske Regulacijske
osnove.19Osnova je službeno prihvaćena na sjednici Gradskog poglavarstva 7. prosinca 1894.
godine, a njezino sastavljanje je ionako bilo neizbježno s obzirom na propise Građevnog reda
za gradove u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji iz 1895. godine, koji između ostaloga
obvezuju na izradu Regulacijske osnove svakog daljnjeg razvitka gradova Kraljevina.
=================
Križevci
| 