Ortopedija — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м razne izmene
Исправљене словне грешке
Ред 1:
'''Ortopedija''' ([[Грчки језик|grč.]] ''orthos''-ravan, uspravan; ''paidion''-[[Дете|dete]]) je medicinska specijalnost koja proučava, sprečava i leči [[Болест|bolesti]], deformacije i povrede sistema za kretanje. Danas je ortopedija prevashodno hiruškahirurška struka zbog aktivnog, operativnog pristupa u terapiji mnogih stanja. Zadržala je i svoje istorijske karakteristike, podrazumevajući brigu o deformacijama [[Скелетни систем|skeleta]] sa opštim zadacima brige za [[Инвалидност|invalide]], pa tako sarađuje sa ostalim specijalnostima, kao što su školska i fizikalna medicina, [[Педијатрија|pedijatrija]], [[reumatologija]] i [[neonatologija]].<ref name="mp">Pećina M. i suradnici, ''Ortopedija'', treće izdanje, Naklada Ljevak d.o.o. {{page1|publisher=|location=Zagreb|year=2004|isbn=978-953-178-625-6|pages=}}</ref>
 
== Istorijat ==
Ред 6:
[[1780]]. godina je izuzetno važna godina u istoriji ortopedije. Tada je otvorena prva ortopedska ustanova u Orbeu od strane Venela, u kojoj su se lečila krivljenja [[Кичма|kičme]] i [[Екстремитет (анатомија)|ekstremiteta]] pomoću aparata i [[ekstenzija]]. Slične ustanove su osnovane i u drugim gradovima, kao što su Delpech u [[Montpellier]]u (1812), [[1845|Johann Georg Heine]] u Würzburgu (1816), kao i Hirsch u [[Праг|Pragu]] (1845). [[Johann Georg Heine]] je bio popularan u lečenju ortopedskim aparatima i smatra se osnivačem „mehaničke ortopedije“.<ref name="ir">Ruszkowski I. i suradnici, ''Ortopedija'', JUMENA, Zagreb, 1979.</ref>
 
Pronalazak gipsanog zavoja je značajno uticao na razvoj konzervativne ortopedije novijeg doba. Za njegovu primenu je zaslužan HolandjaninHolanđanin [[Antonius Mathysen]] koji je [[1852]]. objavio metodu povijanja koju je kasnije čitavom [[Европа|Evropom]] proširio [[Van de Lee]].
Nakon otkrića asepse, [[Рендгенски зраци|rendgenskih zraka]] i [[Анестезија|anestezije]], ortopedija se kreće ka razvoju u hiruršku struku.
 
Ред 16:
* '''Klinički pregled''' obavlja se tačno utvrđenim redosledom. Neophodno je upoznati se sa bolesnikovim opštim stanjem ([[''status praesens'']]), zatim se obavlja pregled čitavog koštano-zglobnog sistema, i najzad pregled bolesne regije ([[''status localis'']]). Najpre se pristupa [[Инспекција (медицина)|inspekciji]] (u mirovanju i pokretu), zatim [[Палпација (медицина)|palpaciji]] (u mirovanju i pokretu), a nakon toga meri se opseg pasivnih i aktivnih kretnji svih zglobova i [[Кичма|kičme]]. Ukoliko se utvrdi [[otok]] ili neka deformacija na telu, vrši se merenje opsega te konkretne regije.<ref name="ljb"/>
[[Датотека:Xraymachine.JPG|мини|Radiološko snimanje kolena]] [[Датотека:US Navy 100211-N-6326B-126 Naval Medical Center San Diego orthopedic resident Lt. Todd A. Fellers removes a cast from Cpl. Brent R. Wommack in the orthopedic acute care ward.jpg|мини|Gipsani zavoj]]
* '''[[Лабораторија|Laboratorijska]] pretraga''' je pomoćna metoda, ali je nužna prilikom [[Дијагностика|dijagnostičke]] obrade bolesnika. Odnosi se na kompletnu [[Крв|krvnu sliku]] (upala, [[Анемија|anemija]]), [[Ц реактивни протеин|CRP]] ([[Ц реактивни протеин|C reaktivni protein]]), [[Мокраћа|mokraću]] (upala, funkcija [[Бубрег|bubrega]]), [[Alkalna fosfataza|alkalnu fosfatazu]], [[Sedimentacija eritrocita|sedimentaciju eritrocita]]. Osim ovih rutniskihrutinskih analiza, vrše se i [[Waaler-Rose]]ov i [[Latex]] test, [[Електрофореза|elektroforeza]], [[imunoelektroforeza]] itd.<ref name="mp"/>
* '''[[Радиологија|Radiološka]] pretraga''' je takođe pomoćna metoda koja bitno doprinosi [[Утврђивање болести|dijagnostici bolesti]] i procenjivanju provedenog lečenja. [[Рендген (дијагностика)|Rendgensko snimanje]] se može vršiti kao rutinsko (u dva smera) ili kao specijalno-dodatno, pri čemu se mora imati u vidu da neki proces mora dostići i određenu veličinu da bi se video na rendgenskom snimku. Kod snimanja ekstremiteta mora se snimiti i zdrava strana kako bi se vršilo poređenje.
<blockquote>U radiološke pretrage takođe spadaju i kontrastna [[Радиографија|radiografija]], [[Компјутеризована томографија|kompjuterizovana tomografija (CT)]], kao i trodimenzionalni [[Компјутеризована томографија|CT]] (3D-CT).<ref name="mp"/>
Ред 51:
* Translokacija tetiva,
* Transpozicija tetiva i mišića,
* TransplatacijaTransplantacija tetiva.
 
Za '''operacije na kostima'''<ref name="operacije"/> koristi se čitav niz instrumenata, koji su napravljeni da izdrže rad na čvrstom materijalu kao što je [[Kosti|kost]], a postoje i posebna sredstva za njihovo fiksiranje. Ove operacije obuhvataju:
Ред 57:
* [[Osteotomiju]],
* [[Osteosintezu]],
* TransplatacijuTransplantaciju kosti,
* Resekciju, produživanje i skraćivanje kosti.
 
Ред 78:
* Šav živca,
* Premeštanje (translokacija) živca,
* Resekcija i transplatacijatransplantacija živca.
 
'''Operacije na krvnim žilama'''<ref name="operacije"/> podrazumevaju:
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/wiki/Ortopedija