Ćazim Sijarić — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
infokutija na latinici
More used with only one reference definition.
Ред 51:
Zajedno sa ostalim komandantima odreda Muslimanske milicije kao što su [[Osman Rastoder]], [[Sulejman Pačariz]] i [[Husein Rovčanin]], Sijarić je učestovao na [[Konferencija u selu Godijevu|konferenciji u selu Godijevu]] početkom oktobra 1942,<ref name="PajovićŽeljeznov1987">{{cite book|last1=Pajović|first1=Radoje|last2=Željeznov|first2=Dušan|last3=Božović|first3=Branislav|title=Pavle Đurišić, Lovro Hacin, Juraj Špiler|url=http://books.google.com/books?id=iE0NAAAAIAAJ|year=1987|publisher=Centar za informacije i publicitet|isbn=978-86-7125-006-1|page=245}}</ref> na kojoj je doneta odluka da se napadnu srpska sela u okolini Sjenice i drugim delovima Sandžaka.<ref name="Redžić2002">{{cite book|last=Redžić|first=Vučeta|title=Građanski rat u Crnoj Gori: Dešavanja od sredine 1942. godine do sredine 1945. godine|url=http://books.google.com/books?id=15awAAAAIAAJ|year=2002|publisher=Stupovi|page=61|quote=...Растодер и др. одржали су састанак у селу Годијеву и договорили се о нападу на српска села у сјеничком и осталим...}}</ref> Sijarić se protivio Rastoderovim predlozima agresivne politike prema Srbima ali je bio preglasan jer je Rastoder dobio podršku većine prisutnih postavši najuticajniji komandant među ostalim komandantima Muslimanske milicije Sandžaka.<ref>{{harv|Živković|2017|p=858}}:"Иако се Сијарић са тиме није сложио, Растодер је добио подршку већине присутних и преузео примат када је у питању политички утицај"</ref> Sledeći korak nakon planiranog etničkog čišćenja pravoslavnih stanovnika Sandžaka je bio prisajedinjenje većeg dela Sandžaka Velikoj Albaniji, za šta su se naročito zalagali Osman Rastoder, Ćazim Sijarić i Hasan Zvizdić.<ref>{{harvnb|Živković|2017|p=857}}:"Следећи корак, за који су се посебно залагали хоџа Растодер, Ћазим Сијарић и Хасан Звиздић, било је да се после потискивања хришћана граница Велике Албаније прошири до Лима. Исти став су имали и муслимани из Дежевског среза, ... "</ref>
 
Četnički dokumenti navode da je Sijarić predvodio odrede Muslimanske milicije prilikom napada na sela Jablanovo, Tutići i Pećarska 16 oktobra 1942 u kojima je opljačkano svo pokućstvo, hrana i stoka i spaljeno 29 kuća.<ref name="#1">{{harvnb|Živković|2017|p=806}}</ref> Italijanski pukovnik Barasi je oslobodio sve Muslimane koji su bili privedeni kao odgovorni za ova dela.<ref>{{harvnb|Živković|2017|p name=806}}<"#1"/ref> Sijarić je zajedno sa još nekim komandantima Muslimanske milicije među kojima su bili i Osman Rastoder, Šefkija Krcić i Baho Mekić, prisustvovao na skupu koji je 18 oktobra 1942 organizovao Blažo Đukanović i kojem su prisustvovali svi predsednici opština u srezu kao i komandant i načelnik Beranskog sreza kao i brojni verski lideri muslimana i pravoslavaca u Bijelom Polju.<ref>{{harvnb|Živković|2017|p=849}}</ref> Iako je skup završen uz saglasnost i muslimanskih i hrišćanskih lidera da će se zalagati za popravljanje međusobnih odnosa, odluke ovog skupa ipak nisu sprovedene u delo.<ref>{{harvnb|Živković|2017|p=850}}</ref> Početkom decembra 1943 Sijarić je sa delegacijom od 50 ljudi otišao na Pešter da bi obezbedio podršku tamošnjih muhamedanaca da bi "mogao da napadne na Srbe koji se nalaze na desnoj obali Lima".<ref>{{harvnb|Živković|2017|p=861}}"Затим је почетком децембра Ћазим Сијарић са 50 људи кренуо на Пештер да обезбеди помоћ тамошњих муслимана како би „могао да нападне на Србе који се налазе на десној обали Лима“</ref> Višemesečna ratna inicijativa komandanata Muslimanske milicije Sandžaka je dobila epilog u napadu na selo Buđevo krajem decembra 1942.<ref>{{harvnb|Živković|2017|p=862}}"Вишемесечна ратна иницијатива добиће епилог у акцији према селу Буђеву крајем децембра.“</ref> Napad kojim je započela akcija Muslimanskih milicija čiji je cilj bio "potpuno uništenje pravoslavnih u Sandžaku i stvaranje jedne države - Velike Albanije" je predvodio Sijarić.<ref>{{harvnb|Živković|2017|p=879}}"Напад је предводио командант милиције за Бјелопољски срез Ћамил Сијарић. Циљ акције био је „потпуно уништење православних у Санџаку и стварање једне државе – Велике Албаније“.“</ref> Pošto su prethodno bili obavešteni o napadu, stanovnici Buđeva su spremno dočekali napadače i uspeli da odbrane svoje selo.<ref>{{harvnb|Živković|2017|p=879}}</ref>
 
==== Đurišićeve januarske osvetničke kampanje ====