Stalna konferencija gradova i opština — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
м Додавање категорије Удружења (уз помоћ HotCat)
Нема описа измене
Ред 1:
{{početnik|31|8|2009}}
Stalna konferencija gradova i opština je asocijacija [[Локална_самоуправа|lokalne samouprave]]. Misija SKGO je da zastupa intererese, pruža visokokvalitetne usluge i podržava razvoj i unapređenje lokalne samouprave kroz zajedničko delovanje članstva, u skladu sa evropskim standardima.
 
== Istorijat ==
Ред 6:
=== Osnivanje ===
 
U [[Београд|Beogradu]] je, 21. i 22. aprila 1953. godine, održana Osnivačka skupština Stalne konferencije gradova i gradskih opština [[Федеративна_Народна_Република_Југославија|FNRJ]]. Pored donošenja Odluke o osnivanju i Statuta, kao i izbora organa, doneta je i Odluka o stupanju u članstvo organizacije Međunarodnog saveza gradova (IULA), koji je, na inicijativu Belgijskog nacionalnog saveza, osnovan 1913. godine, iz istih pobuda i na istim principima na kojima je osnovana i Stalna konferencija.
 
Tom prilikom posebno je naglašeno da je za vreme stare [[Југославија|Jugoslavije]], od 1927. godine do početka [[Други_светски_рат|Drugog svetskog rata]], postojao i delovao Savez gradova Jugoslavije čiji je osnovni cilj bio borba protiv centralnih vlasti, za gradsku [[Samoupravljanje|samoupravu]]. Tako se i rodila ideja o Konferenciji. Zanimljivo je istaći da je dosta dugo tražen odgovarajući naziv za organizaciju jugoslovenskih gradova i opština, koji bi u najvećoj meri odgovarao njenom karakteru i ciljevima. Želja je bila da se već u samom nazivu izrazi neobaveznost stavova i zaključaka proisteklih iz međusobnih konsultacija, a u isto vreme naglasi kontinuitet i stalnost razmene iskustava. Tako je i došlo do imena Stalna konferencija, a ne savez, udruženje ili tome slično, što bi moglo da označava čvršće i obaveznije oblike udruživanja. Ti principi, na kojima je Konferencija od samog početka zasnivala svoj rad, bili su za to vreme novi, smeli, duboko [[Демократија|demokratski]] i progresivni, a ostali su to u punoj meri sve do danas.
 
U svom prvom statutu (koji je potvrdila tadašnja Savezna skupština), Konferencija je proklamovala načela pune dobrovoljnosti učlanjivanja, ravnopravnosti svih članova - velikih i malih opština i gradova, udruživanja i saradnje isključivo na bazi samostalno ocenjenog sopstvenog interesa. Osnovni princip rada svih tela, organa i skupova Konferencije bio je princip dogovaranja i sporazumevanja, konsultativnosti bez nametanja odluka i zaključaka bilo kog foruma članovima organizacije. Jednom rečju, Konferencija nije bila zamišljena kao nekakva “viša vlast” iznad gradova-članova, nije se nikada postavljala na taj način, a takav svoj karakter će svakako zadržati i u budućnosti.