Rod (gramatika) — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
м Бот Додаје: sh:Rod (gramatika)
Нема описа измене
Ред 1:
'''Rod''' se u [[jezikoslovljePravopis|jezikoslovljupravopisu]] odnosi na podjelu nekih [[riječ|riječi]]i po biološkom ili sociološkom rodu. Analogijom, isti se izraz koristi kod drugih podjela, iako mnogi autori prefiriraju termin '''imenska klasa'''. Bitno je da se riječi drugačije gramatički ponašaju ovisno o tome uzavisno kojiod rodroda (klasu)kome pripadaju.
 
Po tradicionalnom opisu, u [[srpski jezik|srpskom jeziku]] postoji '''muški''', '''ženski''' i '''srednji''' rod.
Ред 31:
 
 
Neki autori prikazuju tri razine grupiranjaraspodele imenica (objašnjene u poglavlju o rodu u srpskom):
 
* ''podklase slaganja'' (najfinija podjela)
Ред 48:
Podjela po rodovima u srpskom jeziku je gramatičko-leksička:
 
* ako imenica završava u [[nominativ|Nominativu]]u na -''a'' tada je ženskog roda (''voda''), s nekim izuzecima (''gazda'');
 
* ako imenica završava u nominativu na -''o'' ili ''e'', tada je srednjeg roda (''selo'', ''more''), s nekim izuzecima (''pepeo'');
Ред 78:
 
* [[Poljski jezik|poljski]] se opisuje kao jezik s '''pet''' rodova (muška imena, živi muški, neživi muški, ženski i srednji) - vidi [http://pl.wikipedia.org/wiki/J%C4%99zyk_polski#Rodzaje opis u poljskoj Wikipediji]
* [[Čečenski jezik|čečenski]] opisuje se kao jezik sa 6 ili 4 roda (ovisizavisi ood autoruizvora).
 
U srpskom (i drugim jezicima) gornje se skupine mogu dalje grupirati u tri, tako da se "živi muški" i "neživi muški" grupiraju zajedno u "muške" imenice. Ovakve skupine neki nazivaju ''makrorodovima''. To su upravo tradicionalni "rodovi" u srpskom jeziku. U ovakvoj se podjeli problem slaganja s pridjevima opisuje zasebno, a sve se prikazuje na temelju slaganja s zamjenicama.