Buka — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене |
Нема описа измене |
||
Ред 1:
'''[[Buka]] je neželjen zvuk''' <ref> [[SRPS]] U.J6.001:2000, Osnovni termini i definicije.[Р17] </ref>. Ova [[definicija]] proširuje se napomenom koja kaže: '''Definicija podrazumeva i štetno delovanje [[zvuk|zvuka]] na ljudski [[organizam]].'''<br/>
U [[zakon|Zakonu]] <ref> “Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini”, Sl. glasnik RS 36, 2009.[R5] </ref> definicija je nešto drugačija i glasi: '''Buka u životnoj sredini jeste neželjen ili štetan zvuk.'''<br/>
U Direktivi <ref name="multiple"> DIRECTIVE 2002/49/EC OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 25 June 2002 relating to the assessment and management of environmental noise, Official Journal of the European Communities L 189, 2002.[Р26] </ref> pod bukom se podrazumeva štetan zvuk samo kao
''Štetni efekti'' su negativni efekti na [[zdravlje]] ljudi <ref name="multiple"></ref>. Pod ovim se po pravilu podrazumevaju jaki zvuci koji dovode do oštećenja [[organ|organa]] [[sluh|sluha]], povećanja [[krv|krvnog]] [[pritisak|pritiska]] i sl., nasuprot neželjenom zvuku koji se po pravilu odnosi na zvuke male jačine.
=== Zvučna zaštita ===
Zvučna zaštita je skup mera kojim se obezbeđuje da zvuk (buka) pri prenosu od izvora do mesta prijema, odnosno, u objektu iz jednog u drugi prostor, bude oslabljen. Zvučna zaštita deli se na:
Линија 13 ⟶ 12:
* zvučnu zaštitu u spoljašnjem prostoru.<br/>
'''Zvučna zaštita objekta''' se realizuje pogodnim projektovanim rešenjem i rasporedom prostorija odnosno izvođenjem [[zvučna izolacija|zvučne izolacije]] konstrukcija i zaštitom od buke.<br/>
'''Zvučna zaštita u spoljašnjem prostoru''' obezbeđuje se prostornim i [[akustik|akustičkim]] planiranjem, [[urbanizam|urbanističkim]] rešenjem, zvučnim (akustičkim) barijerama i dr.
== Zaštita od buke (drumskog) saobraćaja==
=== Merodavna [[zvučna izolacija|izolaciona moć]] barijere ''DL<sub>R</sub>'' <ref>EN 1793-2, Road traffic noise reducing devices - Test method for determining the acoustic performance. Intrinsic characteristics of airborne sound insulation[R35]</ref> ===
Merodavna izolaciona moć barijere predstavlja jednobrojnu vrednost zvučne izolacione moći koja je prethodno normalizovana spektrom drumskog saobraćaja. Zvučna izolaciona moć barijere po tercama ''R<sub>i</sub>'' određuje se po standardnoj proceduri prema [[ISO]] 140-3 za tercne opsege od 100 Hz-5 kHz (18 opsega). Na osnovu ovako izmerenih vrednosti ''R<sub>i</sub>'', a prethodnom ponderizacijom normalizovanim spektrom buke drumskog saobraćaja izračunava se merodavna izolaciona moć barijere kao jednobrojna vrednost na osnovu relacije:<br/>
<center><math>DL_R = -10 \log \left|\frac{\sum_{i=1}^{18}10^{0,1L_i}10^{-0,1R_i}}{\sum_{i=1}^{18}10^{0,1L_i}} \right|</math> .</center><br/>
Na osnovu ovako dobijenih merodavnih vrednosti određuje se kategorija izolacije barijere od vazdušnog zvuka prema tabeli 1:
Линија 74 ⟶ 41:
=== Merodavna apsorpcija barijere <ref>EN 1793-1, Road traffic noise reducing devices - Test method for determining the acoustic performance. Intrinsic characteristics of sound absorption.[Р34]</ref> ===
Merodavna [[apsorpcija]] barijere predstavlja jednobrojnu vrednost koeficijentom zvučne apsorpcije koji je prethodno normalizovan spektrom drumskog [[saobraćaj|saobraćaja]]. Koeficijent (zvučne) apsorpcije po [[terca|tercama]]
<center><math>DL_\alpha = -10 \log \left|1-\frac{\sum_{i=1}^{18}\alpha_{Si}10^{0,1L_i}}{\sum_{i=1}^{18}10^{0,1L_i}} \right|</math> .</center><br/>
Линија 148 ⟶ 115:
=== Primarna i sekundarna zvučna zaštita ===
Sama zvučna zaštita može generalno, prema mestu realizacije u odnosu na izvor, da se klasifikuje u primarnu ili sekundarnu.<br/>
Pod primarnom zaštitom podrazumevaju se mere koje se sprovode direktno na izvoru, a pod sekundarnim zaštitne mere koje se sprovode na putu prostiranja. Tako na primer primarna zaštita u saobraćaju obuhvata mere smanjenja nivoa izračene akustičke energije direktno sa motora i drugih agregata na vozilu, mere za prigušenje u izduvnom sistemu, mere na smanjenju aerodinamičkog generisanja akustičke energije, ali i mere na kontaktu pneumatik - [[kolovoz|kolovozni]] zastor. Ova poslednja pomenuta, ne ulazeći u moguću i drugačiju [[filozofija|filozofiju]] razmatranja, može da bude svrstana i u grupu sekundarnih mera, ali obrađivači
Primarna zaštita sistema za klimatizaciju podrazumeva mere koje se sprovode na samom izvoru kao npr. ventilatoru, kompresoru, čileru, motoru i dr. Tako npr. na nekom motoru konstruktivnim merama deluje se na kućište motora, na izbor materijala za osovinu i ležišta, njihovu obradu, tolerancije i sl.<br/>
Pod sekundarnim merama zaštite od buke koja potiče od [[drum|drumskog]] saobraćaja podrazumevaju se sve mere koje se preduzimaju na [[put|putu]] prostiranja zvučnih talasa od izvora do mesta imisije, tačnije čoveka kao osnovnog subjekta zaštite.<br/>
Sekundarne mere u okviru sistema za ventilaciju i klimatizaciju mogu da budu: ugradnja prigušivača buke u kanalskoj mreži, spoljašnja obrada kanala za ventilaciju, izbor materijala i debljine kanala, ukrućenja kanala i sl.<br/>
=== Aktivna i pasivna zaštita ===
Zvučna zaštita prema načinu delovanja može da se deli na aktivnu i pasivnu zaštitu. Aktivne mere zaštite, u prvom redu prema standardnoj akustičkoj klasifikaciji, podrazumevaju postupak koji se realizuje na sledeći način: zvučna energija se sistemom [[mikrofon|mikrofona]] snima i akvizira, zatim složenim postupkom obrađuje u vremenskom i [[frekvencija|frekvencijskom]] domenu, a zatim reemituje na takav način da u tačkama ili zonama imisije, usled efekta [[superpozicija|superpozicije]] sa primarno generisanom akustičkom energijom, dovodi do smanjivanja nivoa zvuka ili čak njegovog poništavanja.<br/>
Pasivne mere zaštite odnose se na slabljenje koje se realizuje na putu prenosa od izvora do mesta imisije. U prvom redu, kao mere zaštite od buke drumskog saobraćaja, ovde treba pomenuti [[fasada|fasadu]] i fasadne elemente (prozore, balkonska vrata i sl.) i zatim zvučne barijere.<br/>
Ove dve podele mera zaštite na primarne i sekundarne odnosno aktivne i pasivne često se u postojećim studijama procene uticaja na [[životna sredina|životnu sredinu]] koriste na pogrešan i neadekvatan način, pa su stoga u ovom
== Literatura ==
Линија 167 ⟶ 134:
[[Kategorija:Akustika]]
[[Kategorija:Zaštita životne sredine]]
[[af:Geraas]]
|