Autoimune bolesti — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
мНема описа измене
Ред 9:
* ''Tkivno specifične autoimune bolesti'', za koje kažemo da su sistemske bolesti kao što je na primer anafilaktična purpura (ospa) <ref> -{Tešija Kuna A. ''Autoimunosne bolesti''. U: E. Topić, D. Primorac, S. Janković. Medicinsko biokemijska dijagnostika u kliničkoj praksi Zagreb: Medicinska Naklada, 2004; str 288-303.}- </ref>
 
Imunski sistem ima za cilj da zaštiti organizam od tuđih ćelija i, sačuva ga od napada sopstvenog organizma na sopstvene ćelije. Imunskii sistem prema tome imana zadataktaj danačin spreči;
*''napad endogenih činilaca koji mogu izazvati pojavu [[tumor]]a'' ili da
*''spreči brojne autoimunske promene, i uticaje spoljnih (egzogenih) čnilaca kao što su [[mikroorganizmi]], [[toksini]] (- [[otrov]]i), različiti [[antigen]]i itd.''
 
Normalan funkcija imunoregulacionih mehanizama sprečava pojavu autoimunih bolesti. Do danas u [[medicina|medicini]] nije u potpunosti razjašnjeno na koji način organizam prepoznaje svoje, a na koji način tuđe [[antigen]]e i zašto kod zdravih ljudi, on ne napada sopstvena tkiva? Prema dosadašnjim saznanjima, najverovatnije je to, zbog gubitka aktivne tolerancije na antigenske determinante sopstvenih [[ćelija]] zbog kojih nastaju neodgovarajuće i promenjene reakcije [[imunski sistem|imunskog sistema]], što rezultira nastankom autoimune bolesti.