Infinitezimalni račun — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
мНема описа измене
Ред 10:
U [[antika|antičkom]] razdoblju bilo je ideja sličnih infinitezimalnom računu. [[Egipćani]] su računali volumen [[piramida|piramide]] bez vrha. [[Grci]] [[Eudoks]] i [[Arhimed]] koristili su metodu ekshaustacije, koja je metoda izračunavanja [[površina|površine]] nekog oblika tako što se u njega ubacuje niz [[poligon]]a, čije površine konvergiraju prema površini celog oblika. Tu metodu koristio je i Kinez [[Liu Hui]] u [[3. vek]]u, da bi izračunao površinu kruga. U [[5. vek]]u [[Ču Čungdži]] koristio je metodu, koja će se kasnije nazvati [[Cavalierov princip]] za volumen sfere.
 
Godine [[499]]. indijski je matematičar [[AryabhataAriabhata I.]] računao infinitezimalanim računom i zapisao [[astronomija|astronomski]] problem u obliku diferencijalne jednačine. Na temelju te jednačine, u [[12. vek]]u [[Bhaskara]] je razvio neku vrstu derivacije. Oko [[1000]]. godine [[Ibn al-Haitam]] osmislio je formulu za sve vrste četvrtih [[potencija]] i time pripremio put za integralni račun. U [[12. vek]]u [[Iran|perzijski]] matematičar Šaraf al-Din al-Tusi otkrio je pravilo za odvajanje kubičnogkubnog [[polinom]]a. U [[17. vek]]u japanski matematičar Šinsuke Seki Kova došao je do osnovnih spoznaja infinitezimalnoga računa.
 
Infinitezimalni račun otkrili su nezavisno jedan o drugog u otprilike isto vreme [[Isak Njutn]] i [[GottfriedGotfrid WilhelmVilhelm LeibnizLajbnic]]. Oni su otkrili zakone diferencijalnog i integralnog računa, derivacije i približne polinomske serije. Njihov rad nastavili su matematičari [[AugustinOgisten LouisLuj CauchyKoši]], [[Bernhard RiemannRiman]], [[Karl WeierstrassVajerštras]], [[Henri LéonLion Lebesgue]]Lebesk i dr.
 
== Glavna poglavlja ==