Звук — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене
Нема описа измене
Ред 88:
 
[[слика:Veber-Flecerove krive.jpg|мини|Sl.3: Veber-Flečerove krive.]]
[[слика:1kHz.ogg|мини|Video 1: 1000 Hz.]]
[[слика:315Hz.ogg|мини|Video 2: 315 Hz.]]
 
Svaka periodično ili neperiodična promeljiva veličina može se, pod određenim uslovima, Furijevom analizom i Furijevom transformacijom razložiti na niz prostoperiodičnih komponenti. Ove komponente imaju frekvenciju koja je celobrojni umnožak osnovne frekvencije, a njihove amplitude pretstavlja opadajući niz što daje izuzetne mogućnosti za dalje proučavanje bilo kakvog složenog zvuka.<br/>
Линија 93 ⟶ 95:
Ako se zvuk sastoji od samo jedne prostoperiodične komponente kažemo da se radi o čistom tonu ili jednostavno tonu.<br/>
 
Čovekov slušni sistem različito je osetljiv za različite frekvencije. Gore navedeni prag čujnosti odnosi se na ton frekvencije 1000 Hz. Nekako, za tu komponentu ljudsko uho i najostljivije. Za niže, ali i više tonove ljudsko uho nije tako osetljivo pa će se objektivno oscilacija iste amplitude čuti slabije. Na videu 1 i videu 2 prikani su uporedni primeri za 1 kHz i 315 Hz istih amplituda. Na sl.23 su prikazane poznate Veber-Flečerove krive koje pokazuju u kojoj meri se subjektivni osećaj jačine zvuka razlikuje od njegove objektivne jačine.<br/>
 
Sl.2: Veber-Flečerove krive.<br/>
Iz praktičnih razloga u akustici je u upotrebi logaritamska jedinica jačine zvuka izražena u decibelima [dB].<br/>
 
Линија 119 ⟶ 120:
Dva tona različite frekvencije a iste objektivne jačine izazvaće subjektivni osećaj različite jačine zvuka.<br/>
 
U želji da se (subjektivni) osećaj jačine zvuka objektivizuje i uvede mera koja će predstavljati čovekov osećaj jačine zvuka uvedena je frekvencijska ponderizacija. Frekvencijske ponderizacije obeležavaju se slovima A, B, C, D. Danas je najčešće u upotrebi A-ponderizacija. Postupak frekvencijske ponderizacije je jednostavan. Usvojeno je da se ton frekvencije 1000 Hz meri njegovom stvarnom objektivnom jačinom, a ton neke druge frekvencije koriguje – ponderizuje na taj način što se od njegove stvarne vrednosti oduzima određen broj decibela. Tako npr. ton frekvencije 1000 Hz i objektivne jačine 60 dB posle frekvencijske ponderizacije tipa A imaće istu vrednost, dakle ''L<sub>A</sub>'' = 60 dBA, ali ton frekvencije 160 Hz i jačine 60 dB posle A-ponderizacije biće registrovan jačinom 43,9 dB. U tabeli T.2 su date frekvencijske karakteristike A, B, C i D ponderizacije u dB.
 
''T.2: Frekvencijska ponderizacija.''<ref>Borislav B. Budisavljević – „BUKA - osnovi, analiza, izvori i zaštita“</ref>.
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/wiki/Звук