Sagorevanje — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Ред 76:
Jednostavna opisna jednačina za gorenje ugljovodonika sa kiseonikom je:
 
:<math>\textrm{gorivo} + \textrm{kisikkiseonik} \rightarrow \; \textrm{toplinatoplota} + \textrm{voda} + \textrm{ugljikovugljen\ dioksid}</math>
 
Ukoliko se koristi [[vazduh]] kao izvor kiseonika, azot se može dodati u jednačinu, iako on ne sudeluje u hemijskoj reakciji, ali prikazuje sastav dimnih gasova:
Ред 88:
Jednostavna opisna jednačina za gorenje ugljovodonika sa vazduhom je:
 
:<math>\textrm{gorivo} + \textrm{zrakvazduh} \rightarrow \; \textrm{toplinatoplota} + \textrm{voda} + \textrm{azot} + \textrm{ugljikovugljen\ dioksid}</math>
 
[[Azot]] može izgoreti i kada postoji višak kiseonika. Toj termodinamičkoj reakciji pogoduju visoke temperature. [[Dizel motor]] radi sa viškom kiseonika da be se izgorele i male čestice, pa kao rezultat stvara i azotne okside. Da bi se smanjilo stvaranje [[azotni oksidi|azotnih oksida]], zakonski je obavezno imati na automobilima [[katalitički pretvarač]] ili katalizator, ili dodavati ispustnim gasovima [[ureja|ureju]].
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/wiki/Sagorevanje