Njutnovi prstenovi — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене |
Нема описа измене |
||
Ред 1:
'''Njutnovi prstenovi''' predstavljaju sliku koja se dobija pri refleksiji svetlosti u određenim optičkim sistemima i koja se sastoji od svetlih i tamnih koncentričnih krugova.▼
{{ПетницаФИЗ1А2012}} ▼
▲Njutnovi prstenovi predstavljaju sliku koja se dobija pri refleksiji svetlosti u određenim optičkim sistemima i koja se sastoji od svetlih i tamnih koncentričnih krugova.
Prvi naučnik koji je opisao Njutnove prstenove bio je [[ Robert Huk ]] koji je o ovom fenomenu pisao u svojoj knjizi Mikrografija objavljenoj 1664. godine. [[Isak Njutn]] je prvi istraživao i analizirao ovu pojavu, koja je zbog toga po njemu dobila ime.
Линија 8 ⟶ 7:
[[File:Njutnovi_prstenovi_1.jpg|thumb|200 px|right| Slika 1: Sistem u kome se javljaju Njutnovi prstenovi]]
Njutnovi prstenovi se mogu primetiti kada se svetlost propusti kroz sistem koji se sastoji od optičkog [[sočiva|sočivo]] sa jednom ravnom površinom ([[plankonveksno sočivo|plankonveksnog sočiva]]) i podloge od stakla na koju je postavljen sferni deo sočiva. Ceo ovaj sistem nalazi se u vazduhu.
Pri propuštanju svetlosti na način prikazan na slici, svetlosni zrak dolazi do sfernog dela sočiva. Jedan deo zraka se odbija od sočiva i vraća nazad. Ostali deo prolazi kroz sočivo, prelama se u vazdušnom sloju i dolazi do staklene površine od koje se odbija i vraća nazad.
Na mestima gde se svetlosni zraci sreću (tačka A), dolazi do pojave [[interferencija|interferencije]].
== Interferencija==
Линија 24 ⟶ 18:
Interferencija je slaganje dva ili više svetlosnih talasa, pri čemu nastaje novi talas. Interferencija može biti konstruktivna i destruktivna u zavisnosti od razlike u fazama dva snopa svetlosti koji izlaze iz sočiva.
Do konstruktivne interferencije dolazi kada nema razlike u fazama dva talasa. Iz ta dva svetlosna talasa spajanjem nastaje jedan talas koji ima veću amplitudu. Tu dolazi do maksimalnog jačanja svetlosnog talasa.
Destruktivna interferencija se javlja kada je fazna razlika jednaka polovini perioda oscilovanja. Pri tome dolazi do maksimalnog slabljenja svetlosnog talasa.
==Tamni i svetli krugovi==
Линија 45 ⟶ 33:
[[File:Newtons_rings.jpg|thumb|right| Slika 3: Tamni i svetli krugovi čine Njutnove prstenove]]
==Jednačina poluprečnika Njutnovih prstenova==
Линија 86 ⟶ 55:
Zbog toga važi formula <math> 2 d n = z \lambda \quad </math>
Kod '''svetlih prstenova''' ta jednačina imaće oblik <math> 2 d n = (2z - 1) \cdot \frac {\lambda}{2}\quad </math> , jer je razlika optičkih puteva jednaka neparnom umnošku polovine talasne dužine (slika 2).
Линија 93 ⟶ 61:
za tamni prsten: <math> \sqrt \frac {z \lambda R} {n}\quad </math>
za svetli prsten: <math> \sqrt \frac {(2z - 1)\lambda R} {2n}\quad </math>
Линија 101 ⟶ 68:
<math> \sqrt {z \lambda R} \quad </math>
<math> \sqrt \frac {(2z - 1)\lambda R} {2}\quad </math>
Линија 114 ⟶ 80:
==Literatura==
* Momčilo M. Pejović, Opšti kurs fizike: oscilacije, mehanički talasi i optika, izd. Elektronski fakultet u Nišu, Niš, 2004.
* Dr Milan Kurepa i Dr Jagoš Purić, Osnovi fizike - elektromagnetizam, optika, fizika atoma, jezgra , IRO Naučna knjiga, Beograd, 1987.▼
* Nataša Kadelburg i Vesna Rapaić, Fizika za III razred Matematičke gimnazije, Krug, Beograd, 2004.▼
▲Dr Milan Kurepa i Dr Jagoš Purić, Osnovi fizike - elektromagnetizam, optika, fizika atoma, jezgra , IRO Naučna knjiga, Beograd, 1987.
* http://en.wikipedia.org/wiki/Newton's_rings▼
▲Nataša Kadelburg i Vesna Rapaić, Fizika za III razred Matematičke gimnazije, Krug, Beograd, 2004.
== Napomene ==
▲http://en.wikipedia.org/wiki/Newton's_rings
[[Категорија:Fizika]]
|