Kapilarne pojave — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене
Ред 1:
{{ПетницаФИЗ1А2012}}
'''Kapilarne pojave''' su efekti koji nastaju usled dejstva molekulskih sila. Javljaju se pri dodiru [[Агрегатна стања|čvrstih i tečnih tela]] i poledice su [[Površinski napon|površinskog napona tečnosti]]. Manifestuju se sposobnošću [[tečnost]]i da teku kroz uske sudove bez dejstva [[Гравитација|sile gravitacije]] ili u suprotnom smeru od sile gravitacije. Kapilarni efekti su najjače izraženi u kapilarnim cevima. Kapilar je svaka cev čiji je [[prečnik]] jako mali, obično manji od 1mm. Reč kapilar po poreklu znači ''tanko kao dlaka''. U takvom sudu, tečnosti se ne ponašaju u skladu sa zakonom spojenih sudova.
 
== NastajanjeKvašenje kapilarnihi silanekvašenje ==
 
Ako se uzme cev koja je otvorena na oba kraja i potopi se u tečnost, tako da joj donji kraj bude ispod slobodne površine tečnosti, pojaviće se odstupanje nivoa tečnosti u cevi od nivoa slobodne površine tečnosti u koju je cev potopljena. Ako tečnost kvasi zidove suda, nivo tečnosti u kapilaru je viši od nivoa slobodne povrčine tečnosti, drugim rečima dolazi do '''kapilarne elevacije'''. Tada površina slobodnog dela stuba tečnosti u sudu ima izdubljen obik. U suprotnom, kada tečnost ne kvasi zidove kapilara, nivo tečnosti u kapilaru je niži i to se naziva '''kapilarna depresija'''. Tada je površina ispupčena. Kriva površina slobodnog dela stuba tečnosti u oba slučaja zove se '''menisk'''.
 
Sile '''kohezije''' i '''adhezije''' deluju na [[molekul]]e tečnosti koji se nalaze u blizini zida suda. Adhezione sile su sile koje deluju između molekula tečnosti i molekula čvrstog tela, dok su kohezione sile, sile koje deluju između molekula same tečnosti. Međusobno su različite i njihovi intenziteti zavise od prirode molekula tela koje se dodiruju.
 
Na molekule površinskog sloja deluje sila kohezije koja je usmerena ka unutrašnjosti tečnosti. Na molekule deluje i sila adhezije, koja je usmerena ka zidu suda. Tada možemo naći rezultirajućurezultujuću [[Сила|silu]]. Slobodna površina tečnosti će se uvek postaviti [[Ортогоналност|normalno]] na rezultantu. To znači da površina tečnosti gradi [[ugao]] Θ sa zidom suda. Θ se naziva ugao kvašenja.
 
Kada je adhezija veća od kohezije, ugao je oštar i tečnost se penje uz zid suda. U slučaju kada je adhezija mnogo veća od kohezije, tečnost se penje visoko uz zid suda jer je ugao kvašenja jako mali. Kada je kohezija veća od adhezije, ugao kvašenja je tup i dolazi do kapilarne depresije.
Ред 16:
== Nivo tečnosti u kapilarnom sudu ==
 
U slučaju kada se tečnost penje uz zidove suda, usled [[Površinski napon|površinskog napona]], površina tečnosti u cevi teži minimumu, odnosno teži da zauzme površinu poprečnog kružnog preseka. Penjanju tečnosti uz zidove suda se protivi [[težina]] stuba iznad nivoa tečnosti. Težina stuba deluje naniže, suprotno od prvobitnog penjanja tečnosti naviše.
 
U jednom položaju se uspostavlja [[ravnoteža]]. Sila površinskog napona deluje u pravcu površine tečnosti i zaklapa ugao θ sa zidom cevi. Sila se može razložiti na vertikalnu i normalnu komponentu. Tečnost se penje naviše pošto se horizontalne komponente međusobno kompenzuju i ostaje samo dejstvo vertikalnih komponenti.