Nikola Radojčić — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене
Autobot (разговор | доприноси)
м Разне исправке
Ред 27:
Bio je zatim godinu dana profesor istorije u Karlovcu, a 1908-1920. profesor u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]] u školi u kojoj je nekad učio. Kao ekspert je učestvovao 1919. u radu jugoslovenske delegacije na [[Pariska mirovna konferencija, 1919|Konferenciji mira u Parizu]]. Prelom u njegovom životu i naučnom radu nastaje 1920. kada je izabran za profesora srpske i hrvatske istorije na novootvorenom univerzitetu u [[Ljubljana|Ljubljani]].
 
Dve decenije je proveo radeći u slovenačkoj sredini, gde je uživao veliki autoritet zbog svog naučnog rada i gde je vršio uticaj na učenike. U vreme sloma jugoslovenske države prelazi u Beograd, gde biva na kraju rata uključen u obnovljeni rad Univerziteta, što je imalo za posledicu penzionisanje 1945, kada je zavedena nova vlast. Posle toga njegova aktivnost je pretežno vezana za SANU ( [[Srpska akademija nauka i umetnosti]]) u kojoj je bio 1934. izabran za dopisnog, a 1938. za redovnog člana.
Aktivno je učestvovao u organima instituta obrazovanih u krilu Akademije (Istorijski institut, Vizantološki institut), njihovim publikacijama, podsticao je i pomagao početnike u naučnom radu.