Evropska mreža međunarodnih puteva — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м latinica
м испављање правописних и других грешака
Ред 1:
[[Slika:International E Road Network.png|мини|десно|400п|Međunarodna mreža E-puteva]]
'''Evropska mreža međunarodnih puteva''' ('''„Evropski putevi“''' ili '''„E-putevi“''') je mreža [[put]]eva i [[autoputauto-put]]eva u [[Evropa|Evropi]], označenih standardizovanim oznakama koje počinju prefiksom E (tipa E1, E2 itd.). Većina takvih puteva se prostire u više država. Putevi koji se nalaze u Evropskoj mreži međunarodnih puteva su u nadležnosti [[Ekonomska komisija Ujedinjenih nacija za Evropu|Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Evropu (UNECE)]]. Članice UNECE-a su i neke [[Centralna Azija|centralnoazijske]] države poput [[Kirgistan]]a pa se Mreža puteva proteže i na teritoriji tih država.
 
U većini država, putevi pored evropskih putnih oznaka nose i nacionalne oznake. [[Švedska]] i [[Norveška]], međutim puteve označavaju isključivo evropskim putnim oznakama, dok u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] Evropski putevi nisu nikako označeni, te ih vlasti Ujedinjenog Kraljevstva uopšte ne prihvataju, a [[Republika Irska]] je tek [[2007]]. godine postavila evropske putne oznake na neke puteve.
 
Drugi kontinenti imaju slične putne mreže, npr. [[Panamerički autoputauto-put]] u Americi, te [[Mreža azijskih autoputevaauto-puteva]] u [[Azija|Aziji]].
 
Evropske puteve treba razlikovati od [[Panevropski koridori|(Pan)Evropskih koridora]], koji obuhvataju i [[Železnica|železnične]] i rečne trase. Takođe, Evropska mreža međunarodnih puteva je „finija“, tako da je trasa svakog drumskog panevropskog koridora pokrivena nekim od Evropskih puteva{{чињеница|date=10. 2009.}}, ali osnovna razlika je u „nameni“ odnosno razlogu nastajanja ova dva sistema.
Ред 35:
 
== Standardi ==
Od 1975. godine mreža Evropskih puteva je standardizovana. Putevi moraju biti [[asfalt]]irani, široki najmanje 8.4 -{m}-, bez oštrih krivina (pogodnih za brzine od najmanje 80 -{km/h}-), moraju zaobilaziti naselja itd. Moraju imati takav kapacitet [[saobraćaj]]a kojim se izbegavaju saobraćajne gužve, kao i status autoputaauto-puta ili brze ceste.
 
U praksi se prilikom dodavanja novih puteva u mrežu Evropskih puteva navedeni standardi striktno ne provode. Za primer, put E45 u Švedskoj, dodat u mrežu Evropskih puteva 2006. godine ima velike deonice kolovoza širine 6 -{m}- umesto standardnih 8.4 -{m}-. Put E10 u Norveškoj takođe ima velike deonice kolovoza širine 5 -{m}-. U [[Centralna Azija|Centralnoj Aziji]] u mrežu Evropskih puteva su u nedostatku boljih dodati putevi sa šljunčanim kolovozom.