Lirika — разлика између измена

- žičani muzički instrument) je naziv za [[književnost|književni]] rod u [[stih]]u i [[proza|prozi]] (pesma u prozi). Poezija je vrsta književno-umetničkog izražavanja i plod je iznošenja pesnikove unutrašnjosti, njegovih misli i raspoloženja. Nastala je u [[stara Grčka|starogrčkoj]] književnosti iz obreda posvećenih Meliku (vladaru), u kojima su se pesme izvodile uz pratnju muzičkog instrumenta [[lira (instrument)|lire]].

 

Lirsko pesništvo nastalo je u svojevrsnom sinkretizmu, stapanju muzike, glume, govora, plesa. Ispunjava stvaraoca i čitaoca utiskom - impresijo lutanje, otkrivanje neslućenih mogučnosti jezika (ritam, zvuk, melodija), ne teži razumljivosti, zbunjujuća je za čitaoce, sugeriše umesto da objašnjava.

 

*'''nokturno''' noćna pesma, noćni ugođaj, [[Antun Gustav Matoš]], [[Tin Ujević]], [[Miroslav Krleža]]

*'''sinestezija''' - stapanje

*'''oda''' (grč. -{eoide}- - pesma) svečana, zanosni govor, slavi pov. događaj ili slavnu pov. Osobu slavi plemenitost, dobrotu ili drugu osobinu, pisane bogovima, veri, prijateljima, jeziku. Grč. [[Alkej]], [[Sapfa]], [[Pindar]]; rim. [[Horacije]]

*'''epitaf''' (grč. epitafos - nadgrobni), nadgrobni natpis kao pesma Oblik jezgrovit, duhovit, satiričan, odnos prema prolaznosti života, ljudskoj sudbini, primer misaone lirike [[Pannonius]], Matoš, [[Tadijanović]] ([[Ivan Goran Kovačić]]), stećci