Hartli oscilator — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене |
|||
Ред 1:
Hartlejev oscilator je izumio [[Ralph Hartley]] 1915.godine. Hartlijev oscilator je [[induktivno-kapacitivni]] elektronski oscilator kod kojeg povratna sprega funkcioniše po principu [[zavojnica|namotaja]] postavljenih paralelno sa [[kondenzator]]om.
Hartlijev oscilator je sastavljen od dva kalema koja su serijski vezana i jednog promenljivog kondenzatora. Ovakva vrsta [[oscilator]]a ima prednost u tome što se [[frekvencija]] može podešavati putem promjenljive kapacitivnosti; prilikom varijacije frekvencije dobijena amplituda na izlazu ostaje konstantna. Nedostatak je veliki broj harmonika dobijenih na izlazu ako ih uzmemo sa pojačavača a ne direktno iz induktivno-kapacitivnog kola.
Hartlijev oscilator je u suštini kombinacija povratne sprege sa dva serijski povezana kalema i kondenzatora koji obrazuju rezonantno podešeno induktivno-kapacitivno kolo.
[[Слика:Hartlejev oscilator1.jpg|left|thumb|Kolo Hartlejevog oscilatora]]
U '''Hartli oscilatoru''' podešeno -{LC}- (rezonantno kolo) kolo je povezano između elektrode i osnove [[pojačavač]]a [[Транзистор|tranzistora]]. Što se tiče [[Električni napon|napona]] [[oscilator]]a, predajnik je povezan sa tačkom na podešenom kalemu kola. Povraćaj podešenog rezervoara kola je preuzet iz centralne tačke induktora namotaja, ili čak dva odvojena kalema u serijama, koje se paralelne sa promjenljivim [[Кондензатор|kondenzatorom]] -{C}-, kao što je na gornjoj slici prikazano.
Линија 38 ⟶ 43:
Prednost izgradnje Hartli oscilatora koristeći operacioni pojačavač kao njegovu aktivnu fazu je što povećanje pojačanja može se vrlo lako podesiti koristeći povratne otpornike -{R}-1 i -{R}-2. Kao i kod oscilatora tranzistora gore pomenutog, povećanje kola mora biti takođe jednako ili malo veće od odnosa -{L1/L2}-. Ako su dva induktivna [[Калеми|kalema]] namotana na zajedničkom jezgru i ako postoji uzajamna induktivnost M, onda odnos postaje -{(L1 + M) / (L2 + M)}-.
[[Категорија:Осцилатори]]
|