Vojislav Vojinović — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
м Бот: исправљена преусмерења |
м ispravke |
||
Ред 23:
'''Vojislav Vojinović''' je bio sin vojvode Vojina i jedan od prvih oblasnih gospodara u [[Srpsko carstvo|Srpskom carstvu]].
Gospodario je predelima između [[Drina|Drine]] i [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. NJegova oblast je u najvećem obimu zahvatala teritoriju između [[Rudnik (planina)|Rudnika]], [[Drina|Drine]], [[Popovo Polje|Popovog Polja]], [[Dubrovačka republika|Dubrovačke republike]], [[Boke]] i [[Kosova]]. <ref>R.Mihaljčić, Kraj Srpskog Carstva,SKZ, Beograd, 1975,
== Poreklo ==
Vojislav Vojinović je bio član uticajne feudalne porodice. Njegov otac [[Vojin]], rodonačelnik [[Vojinovići|Vojinovića]], bio je vojvoda i jedan od najistaknutijih velmoža iz vremena [[Stefan Dečanski|Stefana Dečanskog]]. <ref>M. Dinić, O Nikoli Altomanoviću, SKA, Beograd, 1932,str. 3</ref> Vojislav je imao i dvojicu starije braće, [[Miloša]] i [[Altoman]]a. Među [[Vojinovići]]ma, [[Miloš]] je bio najstariji i već [[1333]]. se pominje kao učesnik u pregovorima kralja [[Stefan Dušan|Dušana]] i dubrovačke opštine, vezanim za ustupanje [[Ston]]a. Drugi Vojinov sin, [[Altoman]], [[1347]]. godine bio je [[župan]] u okolini [[Дубровник|Dubrovnika]]. <ref>R. Mihaljčić, Kraj Srpskog carstva, SKZ, Beograd, 1975,
== Počeci političke karijere i formiranje oblasti ==
'''Vojislav Vojinović''' je svoju političku karijeru počeo na dvoru [[Stefan Dušan|Stefana Dušana]], gde se oko [[1350]]. godine pominje kao ''stavilac''. Uporedo sa političkom karijerom on je radio i na formiranju svoje feudalne oblasti. Taj proces kao i kod ostalih feudalnih gospodara tekao je postepeno. Vojislav je imao svoje vlastelinstvo i za vreme Stefana Dušana, ali se o tome ništa pouzdano ne zna. Postoji pomen u -{''„Diversa cancelarie“''}- od [[14. januar]]a [[1345]]. da se '''''Svinjarevo''''' nalazi u -{''„in terrno Voyslavi Voyinovich“''}-. <ref>M. Dinić, O Nikoli Altomanoviću, Ska, Beograd, 1932,
Jezgro Vojislavljeve prvobitne oblasti zasigurno predstavlja baština porodice Vojinović. Naim [[Miloš Vojinović]], kome je predstojala sjajna karijera na dvoru [[Stefan Dušan|Stefana Dušana]], umro je veoma mlad. [[Altoman]], koji je posle smrti ostavio veliki posed i maloletnog sina [[Nikola Altomanović|Nikolu]], poslednji put se pominje [[1359]]. godine. <ref>Debita Noarie,4, f.78'</ref> Vojislav je svojoj oblasti pridružio najveći, deo ako ne i sav [[Altoman]]ov posed.
Ред 37:
== Rat sa Dubrovačkom republikom i vrhunac Vojislavljeve moći ==
Političke prilike u susjedstvu oblasti Vojislava Vojinovića su se izmjenile kada je početkom [[1358]]. godine, [[18. februar]]a, u [[Zadar|Zadru]] sklopljen mir između [[Mletačka republika|Mletačke republike]] i [[Ugarska|Ugarske]]. Ovim mirom je [[Mletačka republika]] izgnana sa istočne obale [[Jadransko more|Jadranskog mora]], a [[Дубровник|Dubrovnik]] je postao podanik tada najvećeg neprijatelja srpske države Ludviga I, kralja Ugarske. Ova činjenica dala je formalno-pravni osnov Vojislavu da počne svoj sukob sa [[Dubrovačka republika|Dubrovačkom republikom]]. Teritorija humskog kneza, Vojislava, je postala granična oblast, neka vrsta krajine, <ref>R. Mihaljčić, Kraj Srpskog carstva, SKZ, Beograd, 1975,
Sredinom jula [[1359]]. godine se [[ugarska]] vojska povukla sa teritorija Srpske države, a neposredno potom je počeo sukob Vojislava i [[Дубровник|Dubrovčana]]. Naime, Vojislav je, kao humski knez, tražio od [[Dubrovačka republika|Republike Sv. Vlaha]] da mu preda [[Pelješac|Stonski Rat]], jer je [[Ston]] bio ''„sedište humskih kneževa“''. <ref>Monumenta Ragusina II,
Ratovao je u dva maha (1359—60 i 1361—62) protiv Dubrovnika. U sklapanju mira posrednik je bio car [[car Uroš|Uroš]].
|