Михаило Крешимир II — разлика између измена

'''Mihajlo Krešimir II.''', [[Hrvatska|hrvatski]] [[kralj]] iz vladarske dinastije [[Trpimirovići|Trpimirovića]], vladao je od [[949]]. - [[969]]949—969. godine. Donekle je obnovio hrvatsku moć i održavao je dobre odnose s dalmatinskim gradovima, posebno sa [[Zadar|Zadrom]]. Krešimirova žena [[Jelena Slavna]] dala je sagraditi u [[Solin]]u dve crkve. [[Crkva sv. Stjepana na Otoku]] služila je kao grobnica kraljeva, a [[crkva Blažene Djevice Marije u Solinu]] kao krunidbena bazilika.

== Vladavina ==

[[DatotekaДатотека:Natpis na sarkofagu kraljice Jelene 976.jpg|mini|250px|lijevo|<center>Natpis na sarkofagu kraljice Jelene iz crkve [[Gospa od Otoka|Gospe od otoka]] u [[Solin]]u.]]

Nakon uspešnog kraljevanja [[Trpimir II.|Trpimira II.]] i [[Krešimir I.|Krešimira I.]], godine [[945]]. kralj postaje [[Miroslav]] najstariji sin Krešimira I. Odmah na početku njegove vladavine ban [[Pribina]] izaziva unutrašnje sukobe za presto, koji će nakon velikih nereda završiti Miroslavljevom smrću. Kako u svom delu ''[[O upravljanju carstvom]]'' navodi savremenik ovih događanja, [[Konstantin VII. Porfirogenet]], [[Hrvatska]] je u razdoblju nakon Tomislava oslabila, smanjila se njena vojska, mornarica se prepolovila, a granične su se zemlje od nje odvojile. Tako su se ostva [[Brač]], [[Hvar]] i [[Vis]] opet pridružili neretvanskoj oblasti, a dalmatinski gradovi i ostrva [[Bizant|Bizantu]]u. Od Hrvatske se tada verovatno odcepila i [[Bosna (država)|Bosna]], malena zemlja oko izvora [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] koja se zajedno s [[Duklja|Dukljom]] pridružila zajednici pod srpskim velikim županom i vizantijskim vazalom, [[Časlav Klonomirović|Časlavom Klonimirovićem]].