Predislamska Arabija — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
м Бот: Селим 14 међујезичких веза, које су сад на Википодацима на d:q47855
Autobot (разговор | доприноси)
м ispravke
Ред 1:
{{Прерађивање|||||Историја}}
'''Predislamska Arabija''' trajalo je do pojave [[islam]]a u [[7. век|7. veku]] naše ere. [[Arabijsko poluostrvo]] je, pored druga dva poluostrva u regionu [[Mediteran]]a, [[Apeninsko poluostrvo|Apeninskog]] i [[Balkansko poluostrvo|Balkanskog]], mesto koje je izrodilo semitske narode, civilizaciju koja je, pored grčke i rimske, bitno uticala na razvoj kulture Mediteranskog basena. Ne možemo sa sigurnošću reći da je [[Arabijsko poluostrvo]] prapostojbina [[Semiti|semitske]] zajednice, zato što se ona kao civilizacija razvila izvan granica Arabijskog poluostrva, u delu poznatom pod nazivom [[Plodni polumesec]] (niz teritorija u [[Mesopotamija|Mesopotamiji]], [[Sirija|Siriji]] i [[PalestinaПалестина|Palestini]]). Ali, i pored ove nesigurnosti, Arabijsko poluostrvo se smatra izvornim područjem Arapa, kao i kolevkom islama.
 
== Geografija Arabijskog poluostrva ==
Ред 40:
** severni, asirski (2000 – 500.g.p.n.e.)
** južni, vavilonski (2000 – 600.g.p.n.e.)
* severozapadni ogranak čine jezici [[PalestinaПалестина|Palestine]] i današnje [[Sirija|Sirije]]:
** stariji kanaanski jezici, odnosno jezici II milenijuma:
*** [[hebrejski]]
Ред 109:
=== Meka ===
{{main-lat|Meka}}
Ovaj grad je geograf [[Klaudije Ptolomej]] poznavao pod imenom Macoraba, što dolazi od sabejskog Makuraba, što znači svetilište. [[Meka]] je smeštena u dolini okruženoj visokim planinama i pristupačnoj samo putem uskih klanaca. Verovatno je bila mesto odmora na ,,tamjanskom putu’’ kojim su proizvodi Istoka, pre svega skupoceni mirisi, pristizali na [[Sredozemlje]]. Bila je na vrlo povoljnom položaju, nedaleko od useka u planinski venac Serat, u blizini sastajališta puteva [[Vavilon]]a i [[Sirija|Sirije]] prema visoravnima [[Jemen]]a i obalama [[Indijski okean|Indijskog okeana]] i [[Crveno more|Crvenog mora]]. Nešto pre pojave islama Meku je osvojilo severnoarapsko [[pleme Kurejš]] i ona se brzo razvila u trgovački centar. Mekanci su rano započeli pregovore sa susednim državama Arabije pomoću kojih su dobili dozvole za slobodni prolaz karavana. Ugovore su zaključivali sa abisinskim [[Negus]]om, vodećim šejhovima u Nedždu, kailima u [[Jemen]]u i sa filarsima Gasana i Hire. Dva puta godišnje su otpremali velike karavane na sever i jug. To su bila kooperativna preduzeća koja su organizovali sindikati trgovaca i investitora iz Meke. Sa [[Grci]]ma i [[Persijanci]]ma nije bio priznat princip ,,otvorenih vrata’’, pa se trgovina obavljala samo na graničnim prelazima ili u tačno navedenim mestima – u [[PalestinaПалестина|Palestini]] u lukama Ajla i [[Gaza]], a možda još i u [[Jerusalim]]u. U Siriji je za to bila određena [[Busra]].
 
Meka je imala živ poslovni život u kojem je trgovina potpuno preovladavala. U malim dućanima se nalazila [[vaga]], manja da bi se merila roba, a veća da se preispitaju sredstva plaćanja svake vrste, pa i gotov [[novac]]. Novac je bio raznolik: vizantijski zlatni [[dinar]]i, sasanidske i himjaritske srebrne [[drahma|drahme]]. Ako nije bilo kovanog novca, tu su bile šipke od [[srebro|srebra]] i [[zlato|zlata]], kao i tibr, zlatna prašina. Postojala je i podela valute – vizantijske provincije [[Sirija]] i [[Egipat]] spadale su u ahl ad - dahab, zemlje sa zlatnom valutom, a [[Vavilon]] u ahl al – wariq, zemlje sa srebrnom sasanidskom valutom.