Titracija — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
м ref=harv |
м ispravke |
||
Ред 1:
[[Датотека:Winkler Titration Prior Titration.jpg|thumb|[[Vinklerov test|Vinklerova titracija]] za određivanje koncentracije rastvorenog kiseonika u uzorku vode]]
'''Titracija''' (''titrimetrija'')<ref>{{Cite encyclopedia | title = Titrimetry. | encyclopedia = The Century Dictionary and Cyclopedia | author = Whitney W.D., B.E. Smith | pages = 6504 | publisher = The Century co. | year = 1911}}</ref> je uobičajen laboratorijski metod za [[Kvantitativna hemijska analiza|kvantitativnu]] [[Analitička hemija|hemijsku analizu]] koji se koristi za određivanje nepoznate [[koncentracija|koncentracije]] poznatog [[analit]]a. Pošto je merenje [[zapremina|zapremine]] ključno u titraciji, ona je takođe poznata kao '''volumetrijska analiza'''. [[Reagens]], koji se naziva ''titrant'' ili ''titrator''<ref>{{Cite book | title = Compendium for Basal Practice in Biochemistry | publisher = Aarhus University |
== Istorija i etimologija ==
Reč „titracija“ potiče od {{jez-lat-lat|titulus}}, sa značenjem natpis ili naziv. Titracija, po definiciji, je određivanje koncentracije rastvora u vodi sa -{pH}- vrednošću 7 (-{pH}- čiste [[voda (molekul)|-{H<sub>2</sub>O}-]] pod standardnim uslovima).<ref>{{Cite book | title = The World Book dictionary | publisher = World Book Inc. | volume = 2 |
Volumetrijska analiza potiče iz [[Francuska|Francuske]] iz kasnog [[18. vek|18-tog veka]]. Deskroizils ({{jez-fra-lat|Francois Antoine Henri Descroizilles}}) je razvio prvu [[bireta|biretu]] (koja je bila slična graduisanom cilindru) [[1791]]. godine.<ref>{{Cite book |author=Szabadváry F. |year=1993 |title=History of Analytical Chemistry |pages=208–209 |publisher=Taylor & Francis |isbn=2881245692}}</ref> Gaj-Lusa je razvio poboljšanu verziju birete koja je imala bočnu granu, i formirao termine je „[[pipeta]]“ i „[[bireta]]“ u jednom članku iz [[1824]]. o standardizaciji [[indigo]] rastvora. Veliki napredak u metodologiji i popularizaciji volumetrijske analize je ostvario Karl Fridrih Mor, koji je redizajnirao biretu, dodao klampe i slavinu na dnu, i napisao prvi udžbenik o titraciji, ({{jez-de-lat|Lehrbuch der chemisch-analytischen Titrirmethode}} - ''Udžbenik analitičkih hemijskih titracionih metoda''), objavljen [[1855]].<ref>{{Cite book |author=Rosenfeld L. |year=1999 |title=Four Centuries of Clinical Chemistry |pages=72–75 |publisher=CRC Press |isbn=9056996452}}</ref>
Ред 12:
:<math>\mathbf{C}_a=\frac{\mathbf{C}_t\times\mathbf{V}_t\times\mathbf{M}}{\mathbf{V}_a}</math>
gde je -{'''C'''<sub>a</sub>}- koncentracija analita, tipično u [[mol (jedinica)|molarnim jedinicama]]; -{'''C'''<sub>t</sub>}- je koncentracija titranta, tipično u molovima po jedinici zapremine; -{'''V'''<sub>t</sub>}- je zapremina korišćenog titranta, tipično u -{dm}-<sup>3</sup>; '''M''' je molski odnos analita i reaktanta iz balansirane [[hemijska jednačina|hemijske jednačine]]; i -{'''V'''<sub>a</sub>}- je zapremina korišćenog analita, tipično u -{dm}-<sup>3</sup>.<ref>{{Cite book |
=== Preparacione tehnike ===
Za tipične titracije je neophodno da su titrant i analit u tečnom stanju (rastvoru). Mada su čvrsti materijali obično rastvoreni kao vodeni rastvori, i drugi rastvarači poput [[sirćetna kiselina|glacijalna sirćetna kiselina]] ili [[etanol]] se koriste za specijalne svrhe (kao što je [[petrohemija]]).<ref>{{Cite book |
Mnoge titracije koje nisu kiselo bazne treba održavati na konstantnom -{[[pH вредност|pH]]}- tokom reakcije. Iz tog razloga se [[pufer|rastvor bufera]] dodaje u titracionu komoru da bi se održao -{pH}-.<ref>{{Cite book |
U slučajevima gde dva reaktanta u uzorku mogu da reaguju sa titrantom, a samo jedan je željeni analit, zasebni [[Maskirajući agens|maskirajući rastvor]] se dodaje u reakcionu komoru. On maskira neželjeni jon.<ref>{{Cite book |
Za neke [[Oksido-redukcija|redoks]] reakcije je potrebno da se zagreje rastvor uzorka, kao i da se titracija vrši dok je rastvor još topao da bi se povećala [[Brzina hemijske reakcije|brzina reakcije]]. Na primer, oksidacija nekih rastvora [[oksalat]]a se odvija na 60° -{C}- sa podesnom brzinom reakcije.<ref>{{Cite book |
== Vidi još ==
|