Вараждински генералат — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
м Робот: додато {{bez_izvora}}
Autobot (разговор | доприноси)
м Уклањање сувишних унутрашњих веза
Ред 6:
Teritorijalno ustanovljenje Varaždinskog generalata započeto je doseljavanjem [[Srbi|srpskog]] stanovništva iz područja koja su bila okupirana od strane Osmanlija. [[Pravoslavlje|Pravoslavni]] [[Srbi]] su se doselili na opustošeno i raseljeno područje, na kojem je prethodno živeo [[Katolici|katolički]] [[Sloveni|slovenski]] narod [[kajkavsko narečje|kajkavskog narečja]], koji se u srednjovekovnim spisima naziva "[[Slovinci]]". Godine [[1630]]. [[Ferdinand II Štajerski]] (tadašnji car [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]]), na zahtev [[Srbi|Srba]] da sačuvaju svoje prethodne povlastice, od kojih su prve još iz 15. veka, izdao je [[Vlaški statut]] (Statuta Valachorum), koji je takođe uticao na teritorijalizaciju Varaždinskog generalata. Početkom 18. veka formirane su dve pukovnije: Đurđevačka pukovnija i Križevačka pukovnija.
 
Od [[1765]]. do [[1787]]. sedište generalata postala je utvrda [[Bjelovar]], a nakon [[1787]]. godine [[Zagreb]].
 
Varaždinski generalat ukinut je [[1871]]. godine.