Titracija — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м ispravke
Autobot (разговор | доприноси)
м ispravke; козметичке измене
Ред 5:
Reč „titracija“ potiče od {{jez-lat-lat|titulus}}, sa značenjem natpis ili naziv. Titracija, po definiciji, je određivanje koncentracije rastvora u vodi sa -{pH}- vrednošću 7 (-{pH}- čiste [[voda (molekul)|-{H<sub>2</sub>O}-]] pod standardnim uslovima).<ref>{{Cite book | title = The World Book dictionary | publisher = World Book Inc. | volume = 2 |year=2007 | location = Chicago, IL |pages=2198 | isbn = 0-7166-0299-7}}</ref>
 
Volumetrijska analiza potiče iz [[Francuska|Francuske]] iz kasnog [[18. vek|18-tog veka]]. Deskroizils ({{jez-fra-lat|Francois Antoine Henri Descroizilles}}) je razvio prvu [[bireta|biretu]] (koja je bila slična graduisanom cilindru) [[1791]]. godine.<ref>{{Cite book |author=Szabadváry F. |year=1993 |title=History of Analytical Chemistry |pages=208–209 |publisher=Taylor & Francis |isbnid=2881245692ISBN 2-88124-569-2}}</ref> Gaj-Lusa je razvio poboljšanu verziju birete koja je imala bočnu granu, i formirao termine je „[[pipeta]]“ i „[[bireta]]“ u jednom članku iz [[1824]]. o standardizaciji [[indigo]] rastvora. Veliki napredak u metodologiji i popularizaciji volumetrijske analize je ostvario Karl Fridrih Mor, koji je redizajnirao biretu, dodao klampe i slavinu na dnu, i napisao prvi udžbenik o titraciji, ({{jez-de-lat|Lehrbuch der chemisch-analytischen Titrirmethode}} - ''Udžbenik analitičkih hemijskih titracionih metoda''), objavljen [[1855]].<ref>{{Cite book |author=Rosenfeld L. |year=1999 |title=Four Centuries of Clinical Chemistry |pages=72–75 |publisher=CRC Press |isbn=9056996452}}</ref>
 
== Procedura ==
Ред 12:
:<math>\mathbf{C}_a=\frac{\mathbf{C}_t\times\mathbf{V}_t\times\mathbf{M}}{\mathbf{V}_a}</math>
 
gde je -{'''C'''<sub>a</sub>}- koncentracija analita, tipično u [[mol (jedinica)|molarnim jedinicama]]; -{'''C'''<sub>t</sub>}- je koncentracija titranta, tipično u molovima po jedinici zapremine; -{'''V'''<sub>t</sub>}- je zapremina korišćenog titranta, tipično u -{dm}-<sup>3</sup>; '''M''' je molski odnos analita i reaktanta iz balansirane [[hemijska jednačina|hemijske jednačine]]; i -{'''V'''<sub>a</sub>}- je zapremina korišćenog analita, tipično u -{dm}-<sup>3</sup>.<ref>{{Cite book |author=Harris D.C. | title = Exploring chemical analysis | publisher = Macmillan | edition = 3 |year=2004 |pages=111–112 | isbn = 9780716705710}}</ref>
 
=== Preparacione tehnike ===
Ред 33:
== Literatura ==
* {{Cite book |ref= harv|author=Rosenfeld L. |year=1999 |title=Four Centuries of Clinical Chemistry |pages=72–75 |publisher=CRC Press |isbn=9056996452}}
* {{Cite book |ref= harv|author=Szabadváry F. |year=1993 |title=History of Analytical Chemistry |pages=208–209 |publisher=Taylor & Francis |isbnid=2881245692ISBN 2-88124-569-2}}
== Spoljašnje veze ==
{{Commonscat|Titration}}
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/wiki/Titracija