Википедија

Hrvatski državni sabor — разлика између измена

Интерактиван преглед историје
Новија измена →
Садржај обрисан Садржај додат
ВизуелноВикитекст
преузето са hr.wiki; ТраженеСтране (250 веза)
 
Autobot (разговор | доприноси)
1.572.075 измена
м Разне исправке; козметичке измене
Ред 1:
{{for-lat|[[Hrvatski sabor]]|Hrvatski državni sabor 1997—2001}}
 
'''Hrvatski državni sabor''' je naziv koji se za [[Hrvatska|hrvatski]] [[parlament]] koristio još početkom [[20. vek|20. vijeka]], tačnije [[1918]]. godine kada je Hrvatska raskinula državnopravne veze s [[Austrougarska|Austrougarskom]].<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/reinerov-politicki-cilj-podijelio-povjesnicare---421240.html Porijeklo naziva]</ref> Pošto je hrvatski parlament bio nasilno ukinut za vrijeme [[Kraljevine SHS|Kraljevina SHS]] ([[Jugoslavija|Jugoslavije]]), [[1940-e|četrdesetih godina 20. vijeka]] u sklopu tadašnjeg svjetskog poretka, hrvatska država je ponovo uspostavila parlamentarno tijelo vlasti. Međutim, Hrvatski državni sabor je tokom 1942. godine u [[NDH]] bio samo simbolična institucija reprezentativnog karaktera. Osnovan je zakonskom odredbom [[poglavnik]]a [[Ante Pavelić|Ante Pavelića]]a [[24. januar]]a [[1942]]. godine.<ref>Zakonska odredba o Hrvatskom državnom saboru, broj XXXV-232-Z-1942.</ref> poglavnik je u njega imenovao zastupnike jer izbori za njegov saziv nikad nisu održani, što je bila posljedica [[Totalitarizam|totalitarnog]] karaktera države. Sabor je imao samo savjetodavnu funkciju, bez ikakve stvarne političke moći, a sazivan je na po nekoliko dana u februaru, aprilu i decembru [[1942]]. godine.
 
U savremenoj, nezavisnoj i [[Demokratija|demokratskoj]] hrvatskoj državi, [[Sabor]]u je ponovno vraćeno ime ''Hrvatski državni sabor'', u razdoblju od [[1997]]. pa do [[2000]]. godine, nakon čega je ustavnim promjenama izglasan današnji naziv ''Hrvatski sabor''.
 
== Pozadina nastanka naziva ==
Hrvatski sabor je privremeno ukinut nakon donošenja [[Vidovdanski ustav|Vidovdanskog ustava]], ali neposredno prije toga Sabor je djelovao pod imenom ''Hrvatski državni sabor''. Iako se naziv nije dugo zadržao u javnom životu, bio je aktuelan u vrijeme [[Država SHS|Države SHS]] i u počecima nastanka nove državne tvorevine. Takođe, hrvatski zastupnici iz Skupštine [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] (gotovo svi iz [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-a]]) u to doba su se povremeno sastajali kao [[Hrvatsko narodno predstavništvo]]; s njima su od sporazuma [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] i [[Svetozar Pribićević|Svetozara Pribićevića]], kojim je bila stvorena [[Seljačko-demokratska koalicija]], obično usko sarađivali i predstavnici [[Srbi|Srba]] [[Prečani|Prečana]]. [[Sporazum Cvetković—Maček|Sporazumom Cvetković—Maček]] bilo je predviđeno ponovno uspostavljanje Hrvatskog sabora, do čega nije došlo zbog izbijanja rata.
 
Ред 31:
 
=== Prvo zasjedanje ===
[[FileДатотека:Pavelić u Saboru 1942.ogg|thumb|right|Pavelićev govor na otvaranju sjednice Sabora]]
[[FileДатотека:Andrija Artuković za govornicom.jpg|mini|250px|right|[[Andrija Artuković]] za govornicom, zasjedanje Hrvatskog državnog sabora (1942)]]
 
Prvo zasjedanje Hrvatskog državnoga sabora je održano od [[23. februar|23.]] do [[28. februar]]a [[1942]]. godine. Sjednicama su, pored zastupnika, prisustvovali svi članovi vlade, diplomatski zbor te visoki dostojanstvenici crkvenih zajednica, [[Katolička crkva u NDH|katoličke]], [[NDH#Državna politika prema Muslimanima|islamske]] i [[Evangelička Crkva u Nemačkoj|evangeličke]]. Zasjedanje Sabora otvorio je i vodio najstariji zastupnik, [[Marko Došen]]. Na početku zasjedanja [[Ante Pavelić|Pavelić]] je pročitao svoju poslanicu. Govorio je o obnovi hrvatske države, za što su zaslužni „snaga oružja i pravdoljubivost naših saveznika i prijatelja, [[Treći Rajh|Njemačke]] i [[Fašistička Italija|Italije]]” i oružana borba „Hrvatskog ustaškog pokreta i cijelog hrvatskog naroda”. U obnovljenoj državi, naglasio je Pavelić, sada uskrsava i Sabor, ukinut silom i prevarom [[1918]]. godine. Saboru se, [[27. februar]]a, obratio i [[vojskovođa]] i ''[[doglavnik]]'' [[Slavko Kvaternik]], opširnim izvješćem o [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskom domobranstvu]].
Ред 41:
 
=== Zastupnički memorandum ===
Uprkos jasnom ozračju [[Totalitarizam|totalitarne]] države, u Saboru je ipak došlo do kritičkih istupa. Grupa od 38 zastupnika (28 iz [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-a]], nekoliko iz [[Jugoslovenska muslimanska organizacija|JMO]] i nekoliko samostalnih zastupnika) zajedno s predsjednikom Sabora [[Marko Došen|Markom Došenom]] i [[Vinko Krišković|Vinkom Kriškovićem]], predala je [[Ante Pavelić|Paveliću]] memorandum kojim se zahtijevalo oslobađanje iz logora svih osoba i grupa zarobljenih po načelu kolektivne odgovornosti.<ref name="kisi"/><ref name="vk">Jelčić, Dubravko (2003). [http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/IzabraniPolitickiEsejiKriskovic „Vinko Krišković: Izabrani politički eseji”]. MH, SHK, Zagreb. {{page|year=2003|id=ISBN 953-150-269-2.|pages=}}</ref> U istom je memorandumu postavljeno pitanje kako je moguće [[Dalmacija|Dalmaciju]], koja je kolijevka hrvatske državnosti, prepustiti [[Musolini]]ju i to od režima koji sebe smatra prohrvatskim.<ref name="vk"/> Postavljeno je i pitanje gdje se nalazi [[Vladko Maček]] i na osnovu kojih zakonskih propisa mu je oduzeta sloboda.<ref name="kisi">Kisić & Kolanović. strстр. 50. »Prema jednom izvještaju [[Ivo Lola Ribar|Ive Lole Ribara]] iz Zagreba tih dana, poslanici su uz oslobađanje Mačeka tražili i raspuštanje konclogora i prestanak progona Srba i Židova.«</ref> Pavelić je u govoru pred Saborom posljednjeg dana zasjedanja, [[28. februar]]a, odgovorio da je Maček upućen na „prisilni boravak” da ne bi dolazio u dodir s ljudima koji održavaju veze s inostranstvom, odnosno s predstavnicima [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-a]] u emigrantskoj vladi. Maček je ipak u martu [[1942]]. godine iz Jasenovca prebačen u kućni pritvor na svoje imanje u [[Kupinec|Kupincu]].
 
=== Stalni odbori ===
Hrvatski državni sabor je prema poslovniku imao stalne odbore i odbore po potrebi.<ref>Zakonska odredba o poslovniku Hrvatskog državnog sabora, članak 20.</ref> Stalni su bili „odbori za rizničarske poslove, narodno gospodarstvo i promet, nastavne poslove, pravosudne i bogoštovne poslove, zdravstvene poslove, društvovno-udružbene poslove, molbenice, ovjerovljenje članstva sabora i nepovrijedivost, saborske poslove, te za upravne poslove”. Premda su odbori bili formirani, oni u odnosu na vladu nisu imali nikakvih kompetencija.<ref name="matko">Matković, strpp. 79.</ref> U njima su se mogle samo voditi rasprave s predstavnicima i davati mišljenje, ali i to je sve bilo epizodnog karaktera.<ref name="matko"/>
 
=== Predsjedništvo ===
Ред 54:
== Literatura ==
* [[Nada Kisić Kolanović|Kisić Kolanović, Nada]] (1996). ''Andrija Hebrang. Iluzije i otrežnjenja''. Zagreb, Institut za suvremenu povijest.
* [[Hrvoje Matković|Matković, Hrvoje]] (1994). ''Povijest Nezavisne države Hrvatske''. Zagreb, Naklada P.I.P. Pavičić. strстр. 77—81.
 
== Reference ==
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_državni_sabor”