Разговор:Буква/Архива 1

Архива 1

Архива 2

Први поднаслов

Svojstva bukve (Fagus silvatica L.) :

Areal rasprostranjenja bukve je centralna i juzna Evropa. Raste od 750m/nv na severu pa do 1540m/nv na Tirolskim Alpima i oko 1600m/nv na Alpima i bosanskim planinama. Stablo raste visoko 20-40metara, duzina debla 15-20 metara, a prsni precnik 0.9-1.0 i vise. Krosnja cunjasta, okrugla i u sastojini pravilno formirana. Kora glatka, tanka i sive boje. Zapreminsko ucesce kore je oko 7.4%, a njena gustina je oko 579kg/m3 . Drvo bukve je bakuljavo, bez i sa laznom srcevinom. Beljika je crvenksato bela ili bele boje, dok je drvo nepravilne srzi crvenkasto smedje do braon boje. Drvo je sjajne boje na radijalnom preseku. Prstenovi prirasta su markantni. Traheje su difuzno rasporedjene. Trake drveta su visoke i siroke, homogeni i vidljivi na svim presecima. Gustina bukovog drveta iznosi: u apsolutno suvom stanju vlaznosti 680, u prosusenom 720 i u sirovom 1070kg/m3. Zapreminska poroznost bukovine je oko 55%. Ukupno linearno utezanja bukovine iznosi: aksijalno 0.3, radijalno 5.8 i tangencijalno 11.8%. Ukupno zapreminsko utezanja je 17.9%, a varira u intervalu od 14.0 do 21.0%. Specificno zapreminsko utezanje po jednom procentu vlaznosti iznosi od 0.46 do 0.6%. Napon na pritisak paralelno sa vlakancima iznosi kod bukovine 62 MPa. Napon na savijanje je oko 123 MPa. Napon na zatezanje paralelno sa vlakancima prosecno je 135 a upravno na vlakanca oko 10.7 MPa. Napon na smicanje bukovine varira od 6.5 do 19.0 MPa, a prosecna vrednost iznosi oko 8 MPa. Prosecna maksimalni napon na udar kod bukovine je oko 10 J/cm2, dok je njegova varijacija od 3 do 19 J/cm2. Tvrdoca drveta, po Brinelu, paralelno sa vlakancima iznosi 72 a upravno 34 MPa. Tvrdoca bukovine, po Janki, paralelno sa vlakancima iznosi 83 a upravno na vlakanca 65 MPa. Modul elasticnosti na savijanje iznosi 16000 MPa, a njegova varijacija je u intervalu od 10000 do 18000 MPa. Drvo bukve se rucno i masinski dobro obradjuje. Optimalna brzina obrade pri secenju i ljustenju iznosi oko 30 m/s. Bukovina se dobro pari i pri tome menja boju u crvenkastu , dobro se susi, s tim sto je zbog prisustva tenzionog drveta i drugih gresaka gradja drveta sklona krivljenju , vitoperenju i raspucavanju. Drvo bukve se dobo lepi, dobro se brusi, busi, savija, bajcuje i povrsinski obradjuje. Zbog smanjene propustljivosti za tecnost, lazna srcevina se ne inpregnise. Trajnost bukovine, u promenljivim uslovima, je mala, dok je njena trajnost pod vodom i na suvom velika. Drvo bukve ima vrlo siroku polje upotrebe i koristi se za nisku i visoku gradju, za stepeniste, za ipregnirano drvo i vodogradnju, za zeleznicke pragove, namestaj, furnir, parket, za proizvodnju iverastih i vlaknastih ploca, za proizvodnju celuloze, zatim za izradu sperovanog, laminiranog i savijenog drveta, kao i za proizvodnju lignotona, za pougljavanje, za ogrev i slicno.