Abetalipoproteinemija ili Bassen–Kornzweigov sindrom je autosomno recesivna nasledna bolest koja nastaje kao posledica mutacije u genu za mikrosomni TG transportni protein, koji je kritičan pri stvaranju hilomikrona i VLDL–a.[2]

Abetalipoproteinemija
SinonimiBassen-Kornzweig sindrom[1]
Specijalnostiendokrinologija

Sindrom se većinom otkriva kod odojčeta sa zncima malapsorpcije masti, steatorejom, usporenim napredovanjem u rastu i razvoju, i mogućom mentalnom retardacijom. Kako se vitamin E dostavlja perifernim tkivima preko VLDL i LDL čestica, obolele osobe, u načelu, pokazuju simptome teškog nedostatka tog vitamina.[3][4]

Akantocitoza je tipična promena u gradi eritrocita, koje se uočavaju u razmazu periferne krvi kod aetalipopoproteinemije. Dijagnozu potvrđuje izostanak apo B iz plazme, a biopsija creva pokazuje nedostatak mikrosomnog transportnog proteina.[5]

Bolest se leči visokim oralnim i parenteralnim dozama (100–300 mg/kg 1×/dan) vitamina E uz dodatak dijetnih masti i drugih liposolubilnih vitamina.[6][7]

Alternativni nazivi уреди

Abetalipoproteinemija — Akantocitoza — Abetalipoproteinemija neuropatija — Nedostatak apolipoproteina B — Bassen-Kornzweigova bolest — Bassen-Kornzweig sindrom — Bolest izazvana nedostatkom betalipoproteina — Sindrom kongenitalnog nedostatka betalipoproteina — Bolest nedostatka proteina preneta mikrozomom triglicerida.[8][5]

Etiopatogeneza уреди

 
Abatalipoproteinemija se nasleđuje dominantno receisivnim načinom.[9]

Abetalipoproteinemija je prouzrokovana mutacijama gena koji kodira protein mikrosomalnog transfera (MTP), proteina koji prenosi lipide do apoB u ER, formirajući hrilomike koji se rađaju i VLDL u crevima i jetri.[10]

Ona je veoma retka autoomna recesivna bolest koju karakterišu ekstremno niski nivoi holesterola u plazmi i otsustvo lipoproteina koji sadrže apoB u plazmi.[11]

Abetalipoproteinemiju klinički karakterišu malapsorpcija masti,[12] spinocerebelarna degeneracija, pigmentirana retinopatija i akantocitoza.[13] Većina kliničkih manifestacija abetalipoproteinemije rezultat je oštećenja apsorpcije i transporta vitamina rastvorljivih u masti, naročito alfa tokoferola (vitamina E) koji zavisi od VLDL za efikasan transport iz jetre. Otkrivanje MTP-a kao osnova abetalipoproteinemije dovelo je do koncepta inhibicije MTP-a kao novog terapeutskog cilja za snižavanje nivoa LDL-C.[14][15][16][17][18]

Klinička slika уреди

Kliničkom slikom dominiraju:[2]

  • smetnje vida zbog postepene degeneracije mrežnjače,
  • senzorne neuropatija,
  • ispada zadnjih korenova kičmene moždine
  • cerebelarni znaci dizmetrije, ataksije i spasticiteta, koji vode fatalnom ishodu.

Dijagnoza уреди

 
Akantocitoza u razmazu krvi bolesnika sa abalipoproteinemijom

Početna dijagnoza se postavlja uzorkovanjem stolice, brisa krvi i lipidne ploče, iako ovi testovi nisu uvek i potvrda dijagnoze.[19] Kako je bolest retka, za konačno postavljanje dijagnoze neophodni su genetički testovi, koji se u početku dijagnostike ne rade.[5]

Akantociti se vide na brisu krvi.[20] Pošto nema i/ili ima malo asimilacije hilomikrona, njihov nivo u plazmi ostaje nizak.

Nemogućnost apsorpcije masti u ileumu rezultovaće steatorejom ili mastima u stolici, pa se bolest može klinički dijagnosticikovati kada se nađe stolica koja smrdi. Niski nivoi hilomikrona u plazmi su takođe karakteristični znak bolesti.

Postoji i odsustvo apolipoproteina B.

Na crevnoj biopsiji vide se vakuole koje sadrže lipide u enterocitima. Ovaj poremećaj takođe može rezultovati nakupljanjem masti u jetri (hepatička steatoza). Budući da epitelnim ćelijama creva nedostaje sposobnost stavljanja masti u hilomikrone, na površini ćelije nakupljaju se lipidi, gubeći funkcije neophodne za pravilnu apsorpciju.

Terapija уреди

Lečenje se obično sastoji od stroge dijatalne ishrane, koja uključuje ogromne količine vitamina E.[21] Vitamin E pomaže telu da obnovi i proizvede lipoproteine, kojima bolesnicima sa abetalipoprotenimijom obično nedostaje.[5]

Vitamin E takođe pomaže u očuvanju zdrave kože i očiju; studije pokazuju da će mnogi pogođeni muškarci imati problema sa vidom u kasnijem u životu.

Poremećaj razvojne koordinacije i mišićna slabost obično se leče fizioterapijom ili radnom terapijom.

Dijetalna restrikcija triglicerida je takođe korisna.

Moguće komplikacije уреди

Od mogućih komplikacija mogu se javiti:

  • Slepilo
  • Mentalni poremećaji
  • Gubitak funkcije perifernih nerava, nekoordinisano kretanje (ataksija).

Prognoza уреди

Ako se lečenje započne na početku bolesti, neurološke posledice mogu biti manje i može se sprečiti dalje pogoršanje bolesti.[5] Ako se ne bolest ne leči, stanje može dovesti do prerane smrti.[22]

Izvori уреди

  1. ^ Bassen, FA; Kornzweig, AL (1950). „Malformation of the erythrocytes in a case of atypical retinitis pigmentosa”. Blood. 5 (4): 381—87. PMID 15411425. doi:10.1182/blood.V5.4.381.381. Архивирано из оригинала 04. 12. 2008. г. Приступљено 10. 08. 2019. 
  2. ^ а б „Abetalipoproteinemia: MedlinePlus Genetics”. medlineplus.gov (на језику: енглески). Приступљено 2021-01-31. 
  3. ^ Hooper AJ, van Bockxmeer FM, Burnett JR. Monogenic hypocholesterolaemic lipid disorders and apolipoprotein B metabolism. Crit Rev Clin Lab Sci. 2005;42(5-6):515-45. Review. Citation on PubMed
  4. ^ RESERVES, INSERM US14-- TOUS DROITS. „Orphanet: Abetalipoproteinemia”. www.orpha.net (на језику: француски). Приступљено 20. 1. 2022. 
  5. ^ а б в г д Junaid, Zeenat; Patel, Krunal (2020), Abetalipoproteinemia, StatPearls Publishing, PMID 30020727, Приступљено 2021-01-31 
  6. ^ Branski D. Disorders of malabsorption. In: Kliegman RM, Stanton BF, St. Geme JW, Schor NF, eds. Nelson Textbook of Pediatrics. 20th ed. Philadelphia, PA: Elsevier; 2016:chap 338.
  7. ^ Kliegman RM, Stanton BF, St. Geme JW, Schor NF. Defects in the metabolism of lipids. In: Kliegman RM, Stanton BF, St. Geme JW, Schor NF, eds. Nelson Textbook of Pediatrics. 20th ed. Philadelphia, PA: Elsevier; 2016:chap 86.
  8. ^ „Other Names for This Condition In: Abetalipoproteinemia: MedlinePlus Genetics”. medlineplus.gov (на језику: енглески). Приступљено 2022-01-20. 
  9. ^ Wang LR, McIntyre AD, Hegele RA. Complex genetic architecture in severe hypobetalipoproteinemia. Lipids Health Dis. 2018 Mar 14;17(1):48.
  10. ^ Lee, Jooho; Hegele, Robert A. (2014). „Abetalipoproteinemia and homozygous hypobetalipoproteinemia: A framework for diagnosis and management”. Journal of Inherited Metabolic Disease. 37 (3): 333—339. PMID 24288038. S2CID 22263846. doi:10.1007/s10545-013-9665-4. 
  11. ^ Magnolo, Lucia; Najah, Mohamed; Fancello, Tatiana; Di Leo, Enza; Pinotti, Elisa; Brini, Ines; Gueddiche, Neji M.; Calandra, Sebastiano; Slimene, Naceur M.; Tarugi, Patrizia (2013). „Novel mutations in SAR1B and MTTP genes in Tunisian children with chylomicron retention disease and abetalipoproteinemia”. Gene. 512 (1): 28—34. PMID 23043934. doi:10.1016/j.gene.2012.09.117. 
  12. ^ Zamel, Rola; Khan, Razi; Pollex, Rebecca L.; Hegele, Robert A. (2008). „Abetalipoproteinemia: Two case reports and literature review”. Orphanet Journal of Rare Diseases. 3. PMID 18611256. S2CID 18134122. doi:10.1186/1750-1172-3-19. 
  13. ^ Welty, Francine K. (2014). „Hypobetalipoproteinemia and abetalipoproteinemia”. Current Opinion in Lipidology. 25 (3): 161—168. PMC 4465983 . PMID 24751931. doi:10.1097/MOL.0000000000000072. 
  14. ^ Shah SS, Desai HG. Apolipoprotein deficiency and chronic liver disease. J Assoc Physicians India. 2001 Feb. 49:274-8.
  15. ^ Tarugi P, Lonardo A, Ballarini G, et al. A study of fatty liver disease and plasma lipoproteins in a kindred with familial hypobetalipoproteinemia due to a novel truncated form of apolipoprotein B (APO B-54.5). J Hepatol. 33 (3): 361—70. септембар 2000.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ).
  16. ^ Tarugi P, Lonardo A, Ballarini G, et al. „Fatty liver in heterozygous hypobetalipoproteinemia caused by a novel truncated form of apolipoprotein B”. Gastroenterology. 111 (4): 1125—33. октобар 1996. .
  17. ^ Whitfield AJ, Barrett PH, Robertson K, et al. „Liver dysfunction and steatosis in familial hypobetalipoproteinemia”. Clin Chem. 51 (1): 266—9. јануар 2005. .
  18. ^ Young SG. „Recent progress in understanding apolipoprotein B”. Circulation. 82 (5): 1574—94. новембар 1990. .
  19. ^ Demircioğlu, F.; Ören, H.; Yılmaz, Ş.; Arslan, N.; Gürcü, Ö.; i̇Rken, G. (2005). „Abetalipoproteinemia: Importance of the peripheral blood smear”. Pediatric Blood & Cancer. 45 (2): 237. PMID 15765527. S2CID 28481550. doi:10.1002/pbc.20360. 
  20. ^ Ozsoylu, S. (2011). „Red cells in abetalipoproteinemia”. The Turkish Journal of Pediatrics. 53 (1): 119. PMID 21534356. 
  21. ^ Hentati, F; El-Euch, G; Bouhlal, Y; Amouri, R (2012). „Ataxia with vitamin E deficiency and abetalipoproteinemia”. Handbook of Clinical Neurology. 103: 295—305. ISBN 9780444518927. PMID 21827896. doi:10.1016/B978-0-444-51892-7.00018-8. 
  22. ^ Rader, Daniel J.; Brewer Jr, H. B. (1993). „Abetalipoproteinemia”. JAMA. 270 (7): 865—869. PMID 8340987. doi:10.1001/jama.1993.03510070087042. 

Spoljašnje veze уреди

Klasifikacija
Spoljašnji resursi


 Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).