Digestivni enzim

(преусмерено са Digestive enzyme)

Digestivni enzimi su oni enzimi koji se nalaze u organima za varenje i koji funkcionišu kao biološki katalizatori da pokrenu proces razgrađivanja hrane, tako da važne hranljive materije budu dobro apsorbovane i iskorišćene. Sva hrana sadrži hranljive materije i ima određene nutritivne vrednosti, međutim, dok enzimi ne počnu proces varenja, hranljive materije su „zaključane“ i nisu dostupne da ih telo apsorbuje. Na primer, vlakna i vitamini u žitaricama nisu korisna dok digestivni enzimi ne otpočnu proces i oslobode hranljive materije. Slično tome, meso ili riba ne isporučuju proteine neophodne za rast i razvoj dok proteazni enzimi ne svare proteine.[1]

Delovanje enzima u organizmu je veoma važno za celokupno zdravlje.[2] Pravo i potpuno varenje je neophodno za održavanje dobrog zdravlja jer bez varenja, hranljive materije koje se unesu neće biti adekvatno apsorbovane. Digestivni enzimi takođe igraju glavnu ulogu u želudačno-crevnom zdravlju jer mogu da imaju veliki efekat u rešavanju najčešće prepoznatljivih želudačno-crevnih smetnji, uključujući crevnu iritaciju, loše varenje, lošu apsorbciju, veliku crevnu propustljivost, alergije i osetljivosti na hranu. Kliničko iskustvo sa upotrebom digestivnih enzima je pokazalo da ova stanja mogu biti potpomognuta upotrebom enzima sa širokim spektrom upotrebe.

Digestivni enzimi u organizmu:

  • potpomažu digestivnu funkciju
  • omogućavaju bolju apsorpciju hranljivih materija iz hrane
  • održavaju čistoću creva, sprečavaju nastanak gasova, konstipacije i sl.
  • pozitivno utiču na zdravlje organizma uopšte

Ljudsko telo prirodno proizvodi enzime za varenje; ipak, sledeće situacije dovode do nedostatka neophodnih enzima:

  • Nedostatak hranljivih sastojaka negativno utiče na enzime;
  • Proizvodnja enzima može opasti sa godinama;
  • Kuvanje namirnica (na temperaturama višim od 40ºC) uništava prirodne enzime koji deluju u koordinaciji sa digestivnim enzimima. Da bi se unosila adekvatna količina digestivnih enzima, neophodno je svakodnevno konzumiranje svežih namirnica, posebno voća i povrća.
  • Stres može da potroši enzime;
  • Bolesti mogu da spreče proizvodnju enzima;
  • Povrede mogu da poremete nivo enzima.

Reference уреди

  1. ^ Barrett A.J., Rawlings ND, Woessner JF. The Handbook of Proteolytic Enzymes, 2nd ed. Academic Press, 2003. ISBN 978-0-12-079610-6.
  2. ^ Brown, Thomas A. "Rapid Review Physiology." Mosby Elsevier, 1st Ed. p. 235