Krzatma je tradicionalno bosansko jelo turskog porekla, koje označava ćevap od dinstane jagnjetine ili mlade ovčetine (bravetine) sa graškom, ili drugim povrćem.

Opšte informacije уреди

Jelo krzatma, nepoznato je uglavnom samo ljudima koji dovoljno ne poznaju bosansku tradicionalnu kuhinju, jer je ponekad teško razlikovati klasični ćevap od krzatme.[1]

Sama reč — krzatma, turskog je porekla, i označava ćevap koji se najčešće sprema od jagnjetine ili mlade ovčetine (bravetine) sa dinstanim graškom. Prema vrsti mesa krzatma može biti od: jagnjećeg, telećeg, ovčijeg, junećeg, pilećeg...; a prema prilogu koji se uz meso servira, krzatma sa povrćem ili žitaricma.[1]

Prema vrsti sastojaka koji se koriste za pripremanje ovog ukusnog jela, u Bosni i Hercegovini danas je poznato više od desetak različitih vrsta krzatmi koje se služe u ugostiteljskim objektima i domaćinstvima.[1]

Način pripreme уреди

Sastojci
  • Meso — jagnjeće, ovče (bravetina ili dviska), goveđe, juneće, teleće ili pileće
  • Začini — luk, so, aleva paprika
  • Voda — malo
Priprema
  • Jagneće, ovče, goveđe, juneće ili teleće meso (bajrit, rosbratna ili prsa, but ne dolazi u obzir) pre prženja na masnoći iseče se na komade.
  • Meso se nakon prženja izvadi u drugu šerpu, a na masnoći na kojoj je prženo, proprži se da porumeni na kockice iseckani crni luk i odozgo po ukusu posoli. Zatim se doda aleva paprike i sve to saspe na meso (krzatmu).
  • U proprženu masu se zatim doda malo čiste voda da masa ogrezne u njoj, i to sve se kuva na slaboj vatri dok se krzatma sasvim ne skuva (omekša).
  • Kao prilog uz krzatmu servira se povrće po želji, najbolje grašak, riža ili rezanci. Prilog se pre servirazanja prelije saftom iz krzatme.[2]

Izvori уреди

  1. ^ а б в Krzatma U: Edina Halilović-Šarić, Tradicionalna bosanska hrana Baština sjeveroistočne Bosne VII, 2014. str. 90
  2. ^ „Tragom zaboravljenih bajramskih jela”. www. gusto.ba. 2012. Pristupljeno 5. 4. 2019. 

Literatura уреди

  • M. Jasić, Tehnologija voća i povrća, Tehnološki fakultet Tuzla i Tempus, 2007.
  • M. Jasić, Zaštita oznake autohtonih prehrambenih proizvoda, Nerda Tuzla, 2009.