Mastoidne ćelije (lat. cellulae mastoideae) su šupljinice nepravilno grozdasto smeštene u mastoidnom nastavku (lat. processus mastoideus) slepoočne (temporalne) kosti. Fiziološki, one imaju značaj u povećavaju rezonantnih karakteristika srednjeg uva i olakšavanju slpoočne kosti (jer su su ispunjene vazduhom), a klinički jer predstavljaju put širenja infekcije na brojne okolne strukture u lobanjskoj duplji.[1]

Mastoidne ćelije
Poprečni presek desne slepoočne kosti u visini spoljašnjeg slušnog meatusa - pogled s vrha. Mastoidne ćelije se uočavaju u središnjem delu slike (označene su kao Mastoid air-cells).
Детаљи
Артеријаa. stylomastoidea
Идентификатори
Латинскиcellulae mastoideae
TAA15.3.02.029
FMA72001
Анатомска терминологија

Embriologija уреди

Mastoidne ćelije nastaju procesom pneumatizacije mastoidne kosti iz bubne duplje preko ulaza (lat. aditus ad antrum) koji vodi u prvu, najstalniju i najvažniju mastoidnu ćeliju „antrum” (lat. antrum).

Odmah po rođenju kod odojčeta od svih mastoidnih ćelija postoji samo antrum, da bi se u trećoj ili četvrtoj godini života deteta sistem ćelija dobro razvio. Međutim mastoidnih ćelija dostižu svoj maksimum tek u doba puberteta.

Postoje velike individualne razlike između pojedinih osoba, počev od potpune aplazije mastoidnih ćelija do hiperpneumatizacije koja može ići sve do vrha piramide i u zigomatičnu kost.

Oboljenja srednjeg uva, koja nastaju u detinjstvu, počev od rođenja pa sve do puberteta, mogu sprečiti normalan razvoj mastoidnih ćelija.

Funkcionalni i klinički značaj уреди

Mastoidne ćelije imaju sledeći funkcionalni i klinički značaj (topografski i patološki):

  • Težinski olakšavaju slpoočnu kost,
  • Povećavaju rezonantne karakteristike srednjeg uva,
  • Predstavljaju put širenja infekcije na brojne okolne strukture, što im daje veliki značaj u topografiji i u patologiji.

Od posebnog kliničkog značaja je antrum oko koga se sve ostale cćelija razvijaju i dolaže često u neposredni odnos sa srednjom i zadnjom moždanom jamom, unutrašnjim uvom, sigmoidnim sinusom i živcem lica (n.facijalisom).

Galerija anatomskih struktura mastoidnog nastavka уреди

Izvori уреди

  1. ^ Adam Bochenek, Michał Reicher: Anatomia człowieka tom I. PZWL, 1968.

Spoljašnje veze уреди