Medicinske dokumentacije potrebne za veštačenje invalidnosti

Medicinske dokumentacije potrebne za veštačenje invalidnosti odnosi se na medicnske dokaze u skladu sa podzakonskim aktima kojima se uređuje evidencija u oblasti zdravstva i odredbama međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju. Celokupma medicinska dokumentacija za veštačenje podnosi se u originalu ili od nadležnog organa overenoj fotokopiji. Medicinska dokumentacija potrebna za verifikaciju bolesti koje utiču na invalidnost i treba da dokaže sadašnje stanje anatomskog i funkcionalnog oštećenja organizma ne sme biti starija od šest meseci.[1]

Vrsta dokumentacije уреди

Medicinska dokumentacija koja se podnosi uz predlog za utvrđivanje invalidnosti, veštačenjem, obuhvata:[2]

  • otpusne liste koje moraju sadržati podatke o svim nalazima i izvršenim pregledima,
  • specijalističke nalaze na propisanim obrascima, u kojima, osim utvrđene dijagnoze, moraju biti opisane i anatomske i funkcionalne promene utvrđene prilikom specijalističkog pregleda,
  • dijagnostičke testove,
  • laboratorijske nalaze.

Medcinska dokumentacija za veštačenje profesionalne bolesti уреди

Za veštačenje medicinskih činjenica čiji je uzrok profesionalna bolest, a u skladu sa aktom o utvrđivanju profesionalnih bolesti u Republici Srbiji, pored napred navedene medicinske dokumentacije, prilaže se i ekspertiza:

  • Instituta za medicinu rada Srbije "Dr Dragomir Karajović" - Beograd,
  • Zavoda za zdravstvenu zaštitu radnika Novi Sad,
  • Zavoda za zdravstvenu zaštitu radnika Niš,
  • Instituta za medicinu rada Vojnomedicinske akademije.

Ukoliko je obavljanje određene profesije uslovljeno posebnim psihofizičkim sposobnostima, za veštačenje se prilaže i propisana dokumentacija na osnovu koje se može utvrditi postojanje odgovarajućih psihofizičkih sposobnosti.

Medicinska dokumentacija za verifikaciju dijagnoze уреди

Medicinska dokumentacija potrebna za verifikaciju dijagnoze osnovne bolesti mora da sadrži podatke o:[3][4]

  • početku i uzroku bolesti, odnosno uzroku i okolnostima pod kojima je povreda nastala;
  • toku lečenja (ambulantno ili stacionarno), sa naznakom dana početka lečenja,

dijagnoze, rezultata lečenja, kao i perioda privremene sprečenosti za rad;

  • toku medicinske rehabilitacije (ustanova u kojoj je rehabilitacija sprovedena, uspešnost

rehabilitacije i period rehabilitacije) i

  • sadašnjem zdravstvenom stanju, a posebno podatke o vrsti anatomskog oštećenja, funkcionalnom oštećenju, i prognozi bolesti.

Za sporedne bolesti koje ne utiču na invalidnost dovoljna je zatečena medicinska dokumentacija koja verifikuje dijagnozu

Izvori уреди

  1. ^ "Sl. glasnik RS", br. 58/2019
  2. ^ „Pravilnik o obrazovanju i načinu rada organa veštačenja Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje: 58/2019-69”. www.pravno-informacioni-sistem.rs. Приступљено 2020-12-05. 
  3. ^ Radošević, Vesna; Jelić, Dragana; Matanović, Jelena; Popov, Boris (2018-03-22). „ZAHTEVI POSLA I RESURSI NA RADU KAO PREDIKTORI IZGARANJA NA RADU I RADNE ANGAŽOVANOSTI: GLAVNI I INTERAKTIVNI EFEKTI”. Primenjena psihologija. 11 (1): 105—125. ISSN 2334-7287. doi:10.19090/pp.2018.1.105-125. 
  4. ^ „Ko i na koji način vrši procenu radne sposobnosti ili kako do posla ako imate zdravstvene smetnje”. Poslovi Infostud (на језику: српски). 2018-11-27. Приступљено 2020-12-05. 

Spoljašnje veze уреди