Univerzitet u Britanskoj Kolumbiji

Univerzitet u Britanskoj Kolumbiji (engl. University of British Columbia; franc. Université de la Colombie-Britannique) javni je istraživački univerzitet u kanadskoj provinciji Britanskoj Kolumbiji sa sedištem u Vankuveru. Institucija je osnovana 1908. godine, a današnji naziv koristi od 1915. godine. Univerzitet je najstarija institucija visokog obrazovanja u Britanskoj Kolumbiji. Univerzitet je rangiran među prvih 20 javnih univerziteta u svetu i prva tri[7][8] u Kanadi. Površina univerzitetskog kampusa je 4,02 km² i kampus je smešten 10 kilometara od središnjeg dela Vankuvera.[9] Kampus Okagan u Kelovni pokriva 2,09 km² i otvoren je 2005. godine.

Univerzitet u Britanskoj Kolumbiji
Grb Univerziteta u Britanskoj Kolumbiji
Motolat. Tuum Est, engl. It is up to you; It is yours[1]
Moto (na srpskom)Sve zavisi od tebe
Osnivanje1908
EndaumentCAD$1.63 milijardi (2017)[2]
BudžetCAD$2.1 milijardi[3]
KancelarLindsi Gordon
PredsednikSanta Dž. Ono
ProrektorAndru Szeri (Vankuver) i Cintija Metison (Okanagan)
Nastavno osoblje5.003 (Vankuver)
471 (Okanagan)[4]
Administrativno
osoblje

9.550 (Vankuver)
636 (Okanagan)[4]
Broj studenata64.900[5]
Preddiplomci44.378 (Vankuver)
8,264 (Okanagan)[5]
Postdiplomci9.941 (Vankuver)
856 (Okanagan)[5]
LokacijaVankuver, Britanska Kolumbija, Kanada
• UBC Pojnt Grej
• UBC Robson Skvar
• UBC-VGH Medicinski kampus
• UBC-Grejt Norden Vej (Centar za digitalne medije)
Kelovna, Britanska Kolumbija, Kanada
• UBC Okanagan
KampusVankuver: 4,02 km2 (993 acres)
Okanagan: 2.086 km2 (515.462 acres)
JezikEngleski
NovineThe Ubyssey
Boje    Plava i zlatna[6]
AtletikaU Sports CWUAA NWAIA
Atletski nadimakTanderberd (Vankuver)
Hit (Okanagan)
AfilijacijeAPLU, APRU, ASAIHL, AUCC, U15, Universitas 21.
Veb-sajtubc.ca

UBC je dom za TRIUMF, Kanadsku nacionalnu laboratoriju za subatomsku i nuklearnu fiziku, u kojoj je smešten najveći ciklotron na svetu. Pored Piter Volovog instituta za napredne studije i Stjuart Blasonovog instituta kvantne materije, UBC i Maks Plankovo udruženje su kolektivno uspostavili prvi Maks Plankov institut u Severnoj Americi, koji se specijalizuje u oblasti kvantnih materijala.[10] Kao jedna od najvećih istraživačkih biblioteka u Kanadi, sistem UBC biblioteka sadrži preko 9,9 miliona knjiga u svoja 21 ogranka.[11][12] Okanaganski kampus, priključen 2005, je lociran u Kelovni u Britanskoj Kolumbiji.

UBC je internacionalno priznat u STEM poljima, i rangiran je kao 10. u računarskoj nauci, 5. u ekologiji, 22. u matematici, i 25. u Medicini.[13][14][15] U humanističkim poljima, univerzitet je rangiran kao 22. u književnosti, 28. u pravu, i 23. u ekonimiji na svetskom nivou.[16][17][18]

Univerzitet dodeljuje akademske titule u preko 300 oblasti na raznim nivoima studija. Školarine koje plaćaju studenti koji dolaze iz Britanske Kolumbije i oni koji dolaze van provincije ili izvan Kanade značajno se razlikuju. Profesori i istraživači sa ovoga univerziteta poneli su ukupno 7 Nobelovih nagrada u raznim oblastima. Tri kanadska premijera, uključujuči kanadskog prvogo ženskog premijera Kim Kembel i sadašnjeg premijera Džastina Trudoa su pohađali UBC.[19]

Godine 2015. institucija je rangirana kao 30. najbolji univerzitet na svetu na listi U.S. News & World Report[20], kao 32 u svetu u 2014-2015 godini na listi Times Higher Education World University Rankings[21] i kao 43. najbolji univerzitet na svetu 2014. godine na listi QS World University Rankings.[22] Institucija je članica prestižne organizacije U15-grupa kanadskih istraživačkih univerziteta.

Istorija Уреди

 
Stara fotografija univerziteta iz 1917. godine
 
Henri Maršal Tori
 
Studentski marš 1922.

Godine 1877. svega šest godina pošto se Britanska Kolumbija pridružila Kanadi, nadzornik za obrazovanje Džon Džesop podneo je predlog da se oformi provincijski univerzit. Zakon kojim se pošlo u realizaciju ove ideje usvojila je provincijska skupština 1890. godine, ali je nakon toga došlo do neslaganja oko toga treba li novi univerzitet da se nalazi na ostrvu Vankuver ili na kopnu u istoimenom gradu. Provincijski univerzitet formalno je osnovan na osnovu Zakona o univerzitetu Britanske Kolumbije iz 1908. godine (енгл. British Columbia University Act), iako njegova lokacija nije još bila određena.[23] Organizacija novog univerziteta bila je osmišljena prema modelu Univerziteta u Torontu.[24]

Pre nego je donesen Zakon o univerzitetu, bilo je nekoliko pokušaja da se uspostavi institucija koja bi dodeljivala akademska znanja uz pomoć Univerziteta u Torontu i Univerziteta Makgil. Kolumbijski koledž u Nju Vestminsteru, kroz formalnu pripadnost i saradnju sa Viktorijinim univerzitetom u Torontu, počeo da pruža prve kolegije na prelazu u XX vek, ali je Univerzitet Makgil bio taj koji je uspeo da uspostavi dominaciju u visokom obrazovanju u ranim 1900-im.

Oslanjajući se na uspešnu saradnju između srednjih škola iz Vankuvera i Viktorije sa Univerzitetom Makgil, Henri Maršal Tori[25] je pomogao da se uspostavi Visoka škola Univerziteta Makgil u Britanskoj Kolumbiji. Od 1906. do 1915. godine visoka je škola poslovala kao privatna ustanova koja je pružala prve pripremne godine obrazovanja nakon kojih su studenti završavali univerzitet na Makgilu ili nekom drugom univerzitetu. Henri Maršal Torijeva medalja, koja je ponela ime osnivača univerziteta, osnovana je 1941. godine.

Slabljrnja ekonomije i izbijanje Prvog svetskog rata u avgustu 1914. primorali su univerzitetsku administraciju da odloži planove za izgradnju novoga kampusa u Point Greju, a za zamenu novi je dom univerziteta od 1925. godine postao kampus Makgil koledža u Britanskoj Kolumbiji. Predavanja su započela 30. septembra 1915, a prve diplome dodeljene su 1916. godine.

Do 1918. Prvi svetski rat dominirao je životom na kampusu kada je veliki broj studenata mobilisan za aktivnu vojnu službu. Do 1920. univerzitet je imao tri fakulteta.[26] U periodu 1920-1921 je 576 studenata i 386 studentkinja pohađalo predavanja, a predavalo im je 64 profesora, od toga 6 profesorica.[27] U ranom 20. veku predavanja su se proširila na stručno obrazovanje van tradicionalnih oblasti teologije, prava i medicine. Univerzitet tada nije davao diplome u ovim novim oblastima, ali je vremenom počinjao da nudi titule u novim stručnim oblastima kao što su inženjerstvo, poljoprivreda, akušerstvo i učiteljski smer.

Izvori Уреди

  1. ^ „UBC Coat of Arms Usage Policy and Guidelines” (PDF). UBC Communications and Marketing. decembar 2015. Приступљено 14. 4. 2018. 
  2. ^ „2017 Endowment Report” (PDF). ubc.ca. Архивирано из оригинала (PDF) 15. 04. 2018. г. Приступљено 14. 4. 2018. 
  3. ^ „UBC Facts and Figures”. UBC News. Приступљено 3. 7. 2015. 
  4. ^ а б „UBC Overview and Facts”. Приступљено 10. 8. 2017. 
  5. ^ а б в Szeri, Andrew; Mathieson, Cynthia. „University of British Columbia 2017/18 Annual Report on Enrolment” (PDF). UBC. стр. 9, 60. Архивирано из оригинала (PDF) 13. 03. 2018. г. Приступљено 12. 3. 2018. 
  6. ^ „UBC's Colours: Blue & Gold”. University of British Columbia. Приступљено 17. 11. 2012. 
  7. ^ „University of British Columbia”. Приступљено 15. 4. 2018. 
  8. ^ QS World University Rankings - 2019". QS Quacquarelli Symonds Limited. 2018. Приступљено 8 June 2018.
  9. ^ „UBC Facts & Figures (2009/2010)”. University of British Columbia. Приступљено 18. 4. 2012. 
  10. ^ „UBC, Max Planck formalize partnership among world's top quantum physicists”. Приступљено 18. 4. 2018. 
  11. ^ „Library Facts and Figures”. UBC library. Архивирано из оригинала 14. 12. 2015. г. Приступљено 14. 12. 2015. 
  12. ^ „UBC Library hits all-time high in ARL rankings”. UBC library. Приступљено 14. 12. 2015. 
  13. ^ „US News Ranking by Subject: Computer Science”. Приступљено 15. 4. 2018. 
  14. ^ „QS World University Rankings by Subject 2017 – Mathematics”. Приступљено 15. 4. 2018. 
  15. ^ „QS World University Rankings by Subject 2015 – Medicine”. Приступљено 15. 4. 2018. 
  16. ^ „QS World University Rankings by Subject 2017 – Law”. Приступљено 15. 4. 2018. 
  17. ^ „QS World University Rankings by Subject 2015 – English”. Приступљено 15. 4. 2018. 
  18. ^ „RANKINGS BY SUBJECT – 2017 | CWUR”. Приступљено 15. 4. 2018. 
  19. ^ „UBC alumnus Justin Trudeau sworn in as Canada's 23rd prime minister”. UBC News. Приступљено 14. 12. 2015. 
  20. ^ „Top World University Rankings”. US News. 28. 10. 2014. Приступљено 28. 2. 2015. 
  21. ^ „World Reputation Rankings 2015”. Times Higher Education. Приступљено 3. 7. 2015. 
  22. ^ „QS World University Rankings® 2014/15”. Top Universities. Приступљено 3. 7. 2015. 
  23. ^ „The Canadian Encyclopedia”. Thecanadianencyclopedia.com. Архивирано из оригинала 27. 08. 2008. г. Приступљено 6. 10. 2008. 
  24. ^ Boyles, C.H. (april 1913). „New University Buildings, Province of British Columbia.”. Construction. Toronto. 6 (4): 105—9. 
  25. ^ "Henry Marshall Tory, A Biography", originally published 1954, current edition January 1992, E.A. Corbett, Toronto: Ryerson Press. ISBN 978-0-88864-250-9.
  26. ^ Faculty of Land and Food Systems Historical Overview Архивирано 2010-08-22 на сајту Wayback Machine
  27. ^ „University of British Columbia Library – University Archives”. Приступљено 3. 7. 2015. 

Literatura Уреди

  • William A. Bruneau, A Matter of Identities: A History of the UBC Faculty Association, 1920–1990. Vancouver: University of British Columbia Faculty Association, 1990.
  • Bruneau, William A. (1994). „Toward a New Collective Biography: The University of British Columbia Professoriate, 1915–1945”. Canadian Journal of Education. 19 (1): 65—79. JSTOR 1495307. 
  • Eric Damer and Herbert Rosengarten. UBC: The First 100 Years. Vancouver: Friesens, 2009.
  • Michiel Horn."Under the Gaze of George Vancouver: The University of British Columbia and the Provincial Government, 1913–1939." BC Studies 83 (Autumn 1989).
  • William C. Gibson Wesbrook & His University (Vancouver: University of British Columbia Press)
  • Sheldon Goldfarb The Hundred-Year Trek: A History of Student Life at UBC. Victoria: Heritage House, 2017.
  • H.T. Logan, Tuum Est: A History of the University of British Columbia. Vancouver: University of British Columbia, 1958.
  • Wayne Skene. "UBC: a Portrait." Vancouver: Tribute Books, 2003.
  • Lee Stewart. "It's Up to You": Women at UBC in the Early Years. Vancouver: University of British Columbia Press, 1990.
  • George Woodcock & Tim Fitzharris. The University of British Columbia – A Souvenir. (Toronto: Oxford University Press, 1986).

Spoljašnje veze Уреди