Beloševac (Kragujevac)
Beloševac je naziv za pregrađe Kragujevca koje je do 1991. postojalo kao samostalno naselje, dok danas postoji kao mesna zajednica u Kragujevcu.
Beloševac | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Grad | Kragujevac |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 59′ 08″ S; 20° 55′ 37″ I / 43.98556° S; 20.92694° I |
Istorija uredi
Beloševac se prvi put pominje u Karađorđevom Delovodnom protokolu (1813.), a pominje se i u putopisu iz 1829. pruskog kapetana Otoa Dubislava Pirha.[1]
Prva škola u Beloševcu se otvara 1918. u privatnoj kući, a prva školska zgrada se gradi 1928. godine.[2] Dve godine pre toga, osniva se i FK Pobeda.[3]
Tokom Drugog svetskog rata, Beloševac je imao više učesnika u NOB-u, i ploča sa njihovim imenima, kao i imenima stradalih u ratu se nalazi na osnovnoj školi.[4]
Usled neposredne blizine grada došlo je do velikog populacionog rasta posle Drugog svetskog rata i fizionomskog srastanja sa Kragujevcem, pa je i zvanično ukinut 1991. godine kao samostalno naseljeno mesto i pripojen Kragujevcu. Gradnja stambenih objekata tokom masovnog naseljavanja Beloševca je u tom periodu uglavnom bila bez plana i dozvola.[5]
Teritorija katastarske opštine Beloševac površine 846 ha na kojoj se nalazi atar Beloševca je ušla u sastav novoformiranih katastarskih opština Kragujevac II i Kragujevac III. Naselje od 1971. godine ima status gradskog naselja. Teritorija današnje mesne zajednice Beloševac iznosi 1568 ha i treba voditi računa pri upoređivanju površine i broja stanovnika da mesnoj zajednici Beloševac pripada i naselje Baljkovac.
Krajem devedesetih, sagrađena je i pravoslavna crkva posvećena Knezu Lazaru, a samo finansiranje je obavljeno uglavnom donacijama samih Beloševčana.[6]
Tokom 2017. i 2018. veliku pažnju medija privukla je serija protesta stanovnika Beloševca protiv odluke šumadijskog vladike Jovana da smeni lokalnog beloševačkog sveštenika Sašu Ognjanovića.[6][7][8][9][10]
Demografija uredi
Broj stanovnika po popisima:
- 1948. godine: 1.109 stanovnika
- 1953. godine: 1.294 stanovnika
- 1961. godine: 2.172 stanovnika
- 1971. godine: 4.064 stanovnika
- 1981. godine: 6.957 stanovnika
- 1991. godine: 7.209 stanovnika (mesna zajednica)
- 2002. godine: 7.406 stanovnika (mesna zajednica)
- 2008. godine: 8.140 stanovnika (mesna zajednica)[11]
Bogomolje uredi
- Crkva Svetog velikomučenika Kneza Lazara (Beloševac)
Škole uredi
Sportski klubovi uredi
Znamenite ličnosti uredi
- Đura Dimitrijević, narodni heroj
- Gidra Bojanić, glumac
- Latinka Perović, političarka
- Dragutin Milutinović, general
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ „Poreklo prezimena, selo Beloševac (Pivara - Kragujevac) - Poreklo”. www.poreklo.rs (na jeziku: srpski). 2015-03-22. Pristupljeno 2024-05-04.
- ^ „O ŠKOLI – Osnovna škola ”Dragiša Luković Španac”” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-05-04.
- ^ „O klubu - fkpobedabelosevacs jimdo page!”. web.archive.org. 2016-04-08. Pristupljeno 2024-05-04.
- ^ Marnenrm (2021-08-14), Srpski / srpski: Tabla sa imenima stradalih stanovnika Beloševca i Baljkovca tokom Narodnooslobodilačke borbe, Pristupljeno 2024-05-04
- ^ Trifunović, Veroljub (2020). Vreme kriza : građenje Kragujevca u periodu od 1990. do 2005. godine. Kragujevac: Kragujevac : Ustanova kulture "Koraci" : Udruženje "Kragujevac naš grad". str. 271. ISBN 978-86-81570-02-9.
- ^ a b Kartalović, Brane. „Pobuna vernog naroda u Kragujevcu”. Politika Online. Pristupljeno 2024-05-04.
- ^ RTK (2017-12-20). „RTK | Nastavljeni protesti u Beloševcu” (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-05-04.
- ^ Kartalović, Brane. „Crkveni raskol u Kragujevcu pod budnim okom policije”. Politika Online. Pristupljeno 2024-05-04.
- ^ „Vladika ga odbacio, narod ga ne da”. FEFA (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-05-04.
- ^ Administrator. „SAOPŠTENjE ZA JAVNOST - Eparhija Šumadijska”. eparhija-sumadijska.org.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-05-04.
- ^ prospekt Skupštine Grada Kragujevca iz februara 2008. godine