Boršod-Abauj-Zemplen (županija)
Županija Boršod-Abauj-Zemplen (mađ. Borsod-Abaúj-Zemplén megye) je jedna od županija regiona velikih ravnica i severne mađarske u Mađarskoj, nalazi se u severoistočnom delu Severne mađarske regije.
Županija Boršod-Abauj-Zemplen Borsod-Abaúj-Zemplén megye | |
---|---|
Država | Mađarska |
Region | Severna Mađarska regija |
Admin. centar | Miškolc |
Površina | 7.247,17 km2 |
Stanovništvo | 2008. |
— broj st. | 709.634 |
— gustina st. | 97,92 st./km2 |
Broj opština | 358 |
Zvanični veb-sajt |
Županija Boršod-Abauj-Zemplen svoje granice deli sa Slovačkom i mađarskim županijama Nograd, Heveš, Hajdu-Bihar i Sabolč-Satmar-Bereg. Površina županije je 7.247,17 km² a sedište županije je grad Miškolc. Po veličini je druga županija Mađarske, posle Bač-Kiškuna. Druga je i po broju stanovnika, odmah iza Pešte.
Poreklo imena uredi
Županija Boršod-Abauj-Zemplen je dobila ime po tri županije koje su postojale u istorijskoj Kraljevini Mađarskoj. Svaka od županija je za svoj centar imala grad dvorac.
- Boršod (Borsod) je dobio ime po dvorcu Boršod. Sam dvorac je nazvan po svom prvom upravitelju Boršu (Bors). U staromađarskom jeziku nastavak d, ako je dodatak imenu onda je u ovakvim slučajevima oznaka za pripadnost. Tako da, Boršod bukvalno znači pripada Boršu. Sama reč borš je turskog porekla i znači biber. Dvorac-utvrđenje je bio izgrađen u takozvanom moto stilu, koji je bio popularan u Evropi u 11. i 12. veku. Ovaj dvorac je bio pored današnjeg grada Edelenj.
- Abauj (Abaúj) je skraćeno od Abaujvar (Abaújvár), takođe srednjovekovnog dvorca. Aba je bilo ime klana koje je vladalo u ovim krajevima u srednjovekovnoj Mađarskoj dok nastavak ujvar znači novi dvorac. Dvorac se nalazio u blizini današnjeg mesta Abaujvar.
- Zemplen (Zemplén) je takođe svoje ime dobio po dvorcu iz srednjovekovne Mađarske. Početno zem (Zem), je od slovačke reči koja označava zemlju, tlo ili državu, domovinu. Samo utvrđenje, kao što i samo ime govori, je bilo izgrađeno u moto stilu (od zemlje), i ostaci se još i danas mogu videti u blizini slovačkog mesta Zemplin.
Srednjovekovni dvorci uredi
Poznatiji srednjovekovni dvorci u županiji:
- Boldogke Boldogkő
- Čerepvar Cserépvár
- Dedeštapolčanj Dédestapolcsány
- Diožđer Diósgyőr
- Fizer Füzér
- Šarošpatak Sárospatak
- Serenč Szerencs
Kotari u županiji Boršod-Abauj-Zemplen uredi
U županiji Boršod-Abauj-Zemplen postoji 15 kotara.
Kotari u županiji Boršod-Abauj-Zemplen sa osnovnim statističkim podacima[1]:
Ime kotara | Sedište | Površina (km²) |
Broj stanovnika (1. januar 2007) |
Broj naselja |
---|---|---|---|---|
Abauj-Heđkeški | Genc | 440,48 | 15.123 | 24 |
Bodrogkezečki | Cigand | 400,53 | 17.804 | 17 |
Edelenjski | Edelenj | 783,21 | 36.155 | 47 |
Enčejski | Enč | 449,44 | 24.241 | 36 |
Kazincbarciški | Kazincbarcika | 459,99 | 62.181 | 32 |
Mezečatski | Mezečat | 378,56 | 14.788 | 9 |
Mezokevezdski | Mezokevezd | 679,66 | 43.664 | 21 |
Miškolčki | Miškolc | 1006,44 | 271.220 | 40 |
Ozdijski | Ozd | 550,13 | 72.266 | 29 |
Šarošpatački | Šarošpatak | 477,81 | 26.385 | 16 |
Šatoraljaujheljski | Šatoraljaujhelj | 311,10 | 23.879 | 19 |
Serenčški | Serenč | 498,95 | 44.337 | 18 |
Siksojski | Sikso | 299,91 | 19.338 | 23 |
Tisaujvaroški | Tisaujvaroš | 256,25 | 33.348 | 16 |
Tokajski | Tokaj | 255,82 | 14.222 | 11 |
Gradovi sa opštinskom upravom uredi
- Miškolc Miskolc, (172.637) (sedište županije)
Gradovi sa statusom nosioca opštine uredi
(Spisak je po broju stanovnika, popis je iz 2001. godine, kurzivnim tekstom su napisana originalna imena na mađarskom jeziku) a u zagradama je broj stanovnika.
|
|
|
Opštinska naselja uredi
|
|
|
|
|
|
Reference uredi
- ^ (Teritorijalna podela: 25. septembar 2007., oblast i broj stanovnika: 1. januar 2007), Kotari u Mađarskoj