Boršod-Abauj-Zemplen (županija)

Županija Boršod-Abauj-Zemplen (mađ. Borsod-Abaúj-Zemplén megye) je jedna od županija regiona velikih ravnica i severne mađarske u Mađarskoj, nalazi se u severoistočnom delu Severne mađarske regije.

Županija Boršod-Abauj-Zemplen
Borsod-Abaúj-Zemplén megye
Položaj
Država Mađarska
RegionSeverna Mađarska regija
Admin. centarMiškolc
Površina7.247,17 km2
Stanovništvo2008.
 — broj st.709.634
 — gustina st.97,92 st./km2
Broj opština358
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Županija Boršod-Abauj-Zemplen svoje granice deli sa Slovačkom i mađarskim županijama Nograd, Heveš, Hajdu-Bihar i Sabolč-Satmar-Bereg. Površina županije je 7.247,17 km² a sedište županije je grad Miškolc. Po veličini je druga županija Mađarske, posle Bač-Kiškuna. Druga je i po broju stanovnika, odmah iza Pešte.

Poreklo imena uredi

Županija Boršod-Abauj-Zemplen je dobila ime po tri županije koje su postojale u istorijskoj Kraljevini Mađarskoj. Svaka od županija je za svoj centar imala grad dvorac.

  • Boršod (Borsod) je dobio ime po dvorcu Boršod. Sam dvorac je nazvan po svom prvom upravitelju Boršu (Bors). U staromađarskom jeziku nastavak d, ako je dodatak imenu onda je u ovakvim slučajevima oznaka za pripadnost. Tako da, Boršod bukvalno znači pripada Boršu. Sama reč borš je turskog porekla i znači biber. Dvorac-utvrđenje je bio izgrađen u takozvanom moto stilu, koji je bio popularan u Evropi u 11. i 12. veku. Ovaj dvorac je bio pored današnjeg grada Edelenj.
  • Abauj (Abaúj) je skraćeno od Abaujvar (Abaújvár), takođe srednjovekovnog dvorca. Aba je bilo ime klana koje je vladalo u ovim krajevima u srednjovekovnoj Mađarskoj dok nastavak ujvar znači novi dvorac. Dvorac se nalazio u blizini današnjeg mesta Abaujvar.
  • Zemplen (Zemplén) je takođe svoje ime dobio po dvorcu iz srednjovekovne Mađarske. Početno zem (Zem), je od slovačke reči koja označava zemlju, tlo ili državu, domovinu. Samo utvrđenje, kao što i samo ime govori, je bilo izgrađeno u moto stilu (od zemlje), i ostaci se još i danas mogu videti u blizini slovačkog mesta Zemplin.

Srednjovekovni dvorci uredi

Poznatiji srednjovekovni dvorci u županiji:

Kotari u županiji Boršod-Abauj-Zemplen uredi

U županiji Boršod-Abauj-Zemplen postoji 15 kotara.

 
Tokaj, gravura iz 17. veka

Kotari u županiji Boršod-Abauj-Zemplen sa osnovnim statističkim podacima[1]:

Ime kotara Sedište Površina
(km²)
Broj stanovnika
(1. januar 2007)
Broj naselja
Abauj-Heđkeški Genc 440,48 15.123 24
Bodrogkezečki Cigand 400,53 17.804 17
Edelenjski Edelenj 783,21 36.155 47
Enčejski Enč 449,44 24.241 36
Kazincbarciški Kazincbarcika 459,99 62.181 32
Mezečatski Mezečat 378,56 14.788 9
Mezokevezdski Mezokevezd 679,66 43.664 21
Miškolčki Miškolc 1006,44 271.220 40
Ozdijski Ozd 550,13 72.266 29
Šarošpatački Šarošpatak 477,81 26.385 16
Šatoraljaujheljski Šatoraljaujhelj 311,10 23.879 19
Serenčški Serenč 498,95 44.337 18
Siksojski Sikso 299,91 19.338 23
Tisaujvaroški Tisaujvaroš 256,25 33.348 16
Tokajski Tokaj 255,82 14.222 11

Gradovi sa opštinskom upravom uredi

  • Miškolc Miskolc, (172.637) (sedište županije)

Gradovi sa statusom nosioca opštine uredi

(Spisak je po broju stanovnika, popis je iz 2001. godine, kurzivnim tekstom su napisana originalna imena na mađarskom jeziku) a u zagradama je broj stanovnika.

Opštinska naselja uredi

  označene opštine su „velika“ sela.

Reference uredi

  1. ^ (Teritorijalna podela: 25. septembar 2007., oblast i broj stanovnika: 1. januar 2007), Kotari u Mađarskoj

Spoljašnje veze uredi