Glosar kriptologije

Pojmovi vezani za kriptologiju sa spiskom ličnosti


A · B · V · G · D · Đ · E · Ž · Z · I · J · K · L · Lj · M · N · Nj · O · P · R · S · T · Ć · U · F · H · C · Č · · Š

A uredi

AES

Standard za napredno šifrovanje (engl. Advanced Encription Standard), unapređen DES standard, sa promenljivom dužinom ključa i bloka.

Algoritam

Konačan niz precizno definisanih koraka u rešavanju nekog problema.

Algoritam asimetričnog ključa

Ili kriptografija sa asimetričnim ključem, gde se koriste posebni ključevi (javni i tajni ključ) za šifrovanje i dešifrovanje.

Algoritam simetričnog ključa

Ili kriptografija sa simetričnim ključem, gde se pošiljalac i primalac koriste isti ključ za šifrovanje i dešifrovanje.

Alfabet

Skup slova nekog jezika koji služi kao ključ. Obično slova abecede ili azbuke.

Autoključ

Vidi: šifra sa autoključem.

B uredi

Blok šifra

Šifrovanje se izvodi na bloku podataka fiksne dužine. Koristi se i izraz engl. off-line šifra, jer se načelno podaci prvo šifruju, pa zatim šalju.

V uredi

Veličina ključa

Ili dužina ključa, jedan od osnovnih elemenata snage ili slabosti šifre.

Vižnerova tablica

Vidi: Tabula recta.

Vižnerova šifra

Vrsta polialfabetske šifre, zamena se vrši sa više alfabeta.

G uredi

Gronsfeldova šifra

Varijanta Vižnerove šifre, umesto alfabeta koristi 10 cifara. Bila je popularna u Evropi, iako je slabija od Vižnerove.

D uredi

Dekriptovanje

Delatnost kriptoanalize, dobijanje otvorenog teksta kad ključ nije poznat. Vrše je osobe kojima poruka nije namenjena.

DES

Standard za šifrovanje podataka (engl. Data Encryption Standard), ranije najkorišćeniji algoritam simetričnog ključa, zamenjen naprednijim AES standardom.

Dešifrovanje

Postupak dobijanja otvorenog teksta iz šifrata kad je poznat ključ. Vrši ga osoba kojoj je poruka namenjena.

Đ uredi

E uredi

Enigma

Nemačka rotor mašina za šifrovanje, korišćena pre i za vreme Drugog svetskog rata.

Enkripcija

Drugi naziv za šifrovanje.

Ž uredi

Z uredi

I uredi

Indeks podudarnosti

Ili indeks koincidencije (engl. index of coincidence), mera neravnomernosti frekvencije slova.

J uredi

Javni ključ

Kod algoritma asimetričnog ključa, ključ koji se objavljuje i služi pošiljaocu da šifruje poruku.

Jednokratna beležnica

Sistem (engl. one-time pad) kod koga je ispunjeni uslovi da je ključ slučajan, jednak dužini otvorenog teksta i da se ne koristi više od jednom, predstavlja neprobojnu šifru.

K uredi

Klasična šifra

Obuhvata šifre koje su korišćene u prošlosti, šifrovanje „sa olovkom i papirom“, proste šifre zamene i pomeranja.

Ključ

Nezavisna vrednost (bit, slovo, alfabet) u šifarskom algoritmu.

Kod

Vrsta šifre, kod koje se zamena vrši na nivou značenja, reči i izrazi se zamenjuju drugima, a vrši se i sažimanje. Zbog slabosti je zapostavljen u modernoj kriptografiji.

Kriptoanaliza

Oblast kriptologije, nauka koja se bavi dekodiranjem, razbijanjem šifri i izučavanjem kriptografskih metoda protivnika.

Kriptoanalitičar

Osoba koja se bavi kriptoanalizom.

Kriptografija

Deo kriptologije, nauka o nerazumljivom pisanju poruka i njihovom čitanju kada je poznat primenjeni postupak.

Kriptozaštita

Oblast kriptologije čija je osnovna funkcija obezbeđenje zaštite tajnosti sadržaja poruka.

Kriptolog

Osoba koja se bavi kriptologijom.

Kriptologija

Nauka koja se bavi izučavanjem i definisanjem metoda za zaštitu informacija i pronalaženjem metoda za dekriptovanje. Ima dve osnovne oblasti, kriptozaštitu i kriptoanalizu. Objekti izučavanja su pisane (kriptografija), govorne (kriptofonija), vizuelne i druge poruke.

L uredi

Lorenc SZ

Nemačka mašina za šifrovanje korišćena za vreme Drugog svetskog rata u teleprinterskom saobraćaju. Koristila je šifru toka.

Lj uredi

M uredi

Moderna šifra

Moderni, napredni tipovi šifara, gde se načelno koristi snaga računara (za generisanje ključeva).

Monoalfabetska šifra

Šifra kod koje se kao ključ koristi samo jedan alfabet.

N uredi

Napad

Delatnost kriptoanalize u cilju otkrivanja algoritma šifre, ključa ili otvorenog teksta.

Napad „grubom silom"

Napad kod koga se istražuju sve moguće kombinacije šifre, bez upotrebe drugih metoda kriptoanalize.

Neprobojna šifra

Šifra koju nije moguće razbiti (franc. le chiffre indéchiffrable).

Nj uredi

O uredi

Otvoreni tekst

Tekst poruke na prirodnom jeziku koji treba da se pošalje.

P uredi

Ponavljajući ključ

Ključ koji se ponavlja onoliko puta, koliko je potrebno da odgovara dužini otvorenog teksta.

Prisluškivač

Osoba koja presreće poruke koje joj nisu namenjene.

R uredi

Razbijanje šifre

Delatnost kriptoanalize u cilju pronalaženja algoritma šifre, ključa i dobijanje otvorenog teksta.

ROT13

Cezarova šifra sa pomakom 13, koristi se na Internetu za sakrivanje spojlera.

Rotor mašina

Elektro-mehanički uređaj sa rotirajućim diskovima, služio je za brzo šifrovanje i dešifrovanje

S uredi

Slabost šifre

Osobine šifre (statističke, lingvističke...) koje kriptolozi koriste pri razbijanju.

Snaga šifre

Sposobnost šifre da odoli napadima kriptoanalize.

T uredi

Tabula recta

Vižnerova tablica, osnovna tablica za šifrovanje i dešifrovanje.

Tajni ključ

Kod algoritma asimetričnog ključa, ključ kojim primalac dešifruje poruku; tajan je za svakog, osim za primaoca.

Ć uredi

U uredi

Uzastopni ključ

Varijanta Vižnerove šifre (engl. running key), ključ koji ima dužinu otvorenog teksta.

F uredi

Frekventna analiza

Analiza frekvencije slova nekog jezika, jedan od osnovnih postupaka u pokušaju razbijanja šifre.

H uredi

C uredi

Cezarova šifra

Jedna od najprostijih i najrasprostranjenijih šifara. Dobila je ime po Juliju Cezaru. Ne pruža nikakvu zaštitu.

Č uredi

uredi

Š uredi

Šifarski disk

Obično dva prstena jedan unutar drugog, pokretan i nepokretan, po čijim obodima su raspoređeni alfabeti. Koristi se umesto Vižnerove tablice za brzo šifrovanje i dešifrovanje.

Šifra

Kriptografski algoritam, skup mera i postupaka za šifrovanje i dešifrovanje.

Šifra zamene

Šifra kod koje se slovo otvorenog teksta zamenjuje drugim slovom u šifratu.

Šifra polialfabetske zamene

Šifra kod koje se za svaki sledeći element (slovo, reč) menja alfabet zamene.

Šifra pomeranja

Šifra kod koje se slova otvorenog teksta pomeraju u šifratu.

Šifra sa autoključem

Varijanta Vižnerove šifre, kod koje iza ključne reči sledi ponovljen otvoreni tekst (pomeren za dužinu ključne reči).

Šifrat

Proizvod šifrovanja, šifrovani tekst.

Šifra toka

Ili šifra niza (engl. stream cipher), kojom se šifruje kontinualni niz podataka. Koristi se i izraz engl. on-line šifra, kad se podaci šifruju „u hodu“, u toku slanja.

Šifrovani tekst

Sakrivena, tajna poruka koja je rezultat izvršenog šifrovanja, šifrat.

Šifrovanje

Proces maskiranja poruke radi njene zaštite od prisluškivanja.


A · B · V · G · D · Đ · E · Ž · Z · I · J · K · L · Lj · M · N · Nj · O · P · R · S · T · Ć · U · F · H · C · Č · · Š

Spisak ličnosti
uredi

Italijanski slikar, pesnik, muzičar, arhitekt, lingvist, filozof i kriptograf, napravio je prvu polialfabetsku šifru.
Saudijskoarabijski inženjer, poznat po radovima iz istorije kriptologije (po njemu, otkrića arapskih kriptografa datiraju oko 300 godina pre evropskih).
Engleski naučnik, matematičar, filozof i inženjer. Smatra se da je razbio Vižnerovu šifru pre Kaziskog.
Italijanski kriptograf, prvi je opisao Vižnerovu šifru.
Francuski diplomata i kriptograf kome je nezasluženo pripisano otkriće Vižnerove šifre. Otkrio je šifru sa autoključem.
Major Pruske vojske, kriptograf i arheolog, prvi opisao postupak napada na polialfabetske šifre.
Američki istoričar, žurnalist i pisac, poznat po radovima iz kriptografije i obaveštajne službe. Poseban doprinos ima njegova knjiga „Razbijači kodova“ o istoriji kriptografije.
Holandski lingvist i kriptograf, autor varijante Kaziskijevog testa.
Rimski advokat i književnik, u Cezarovoj biografiji opisuje korišćenje šifre.
Engleski matematičar i kriptograf, razbio šifru nemačke Enigme. Smatra se ocem modernog računarstva.
Nemački opat i okultist, pronašao Vižnerovu tablicu.
Američki kriptolog, koristio indeks podudarnosti za razbijanje Vižnerove šifre.
Rimski državnik i vojskovođa, koristio je šifru, koja je po njemu dobila ime, u prepisci sa svojim generalima.
Američki nobelovac, inženjer i matematičar, „otac teorije informacija“, dokazao neprobojnost jednokratne beležnice.


Vidi još uredi