Govještica
Pećina Govještica se nalazi u kanjonu rijeke Prača, lijeve pritoke Drine, u podnožju romanijskog masiva, oko 40 kilometara istočno od Sarajeva. Administrativno, pećina pripada opštini Rogatica. Duga je 9.682 metra i još je u fazi istraživanja. U blizini ove pećine nalazi se Mračna pećina ili Banj stijena na udaljenosti manjoj od jednog kilometra, a treća pećina je Golubovićka, kojoj se može prići iz pravca rogatičke mjesne zajednice Stjenice, što sve ukupno čini pravi kompleks pećina na jednom manjem prostoru.
Istorijat
urediPećina Govještica se nalazi u blizini Mračne Pećine koja je postala poznata od početka XX vijeka, kada je zbog izgradnje pruge kroz kanjon Prače dobila određeni turistički interes.
Takođe, iz tog ranog razdoblja u literaturi je pomenuto nekoliko speleo-bioloških kao i paleontoloških istraživanja, koja završavaju u periodu 1960—1970. Međutim, iako su neke informacije bile dostupne za Mračnu Pećinu (procjenjeno je da je njena dužina oko 1200 m), o Govještici (ili Dugovještici, kao što je često naziva lokalno stanovništvo) veoma se malo znalo, osim impresivnih dimenzija ulaza i mape prvih 80—100 m dužine.[1] Od 2010. godine, međunarodni tim speleologa iz Italije i Bosne i Hercegovine započeo je novo, detaljno istraživanje ovih predjela, uključujući i plato masiva Romanije. Istraženo je i dokumentovano nekoliko novih pećina, napravljena je detaljna mapa Mračne pećine kojom je potvrđena njena ranije procijenjena dužina od 1200 m, ali najznačajniji i najinteresantniji rezultati istraživanja dolaze istraživanjem pećine Govještice, sa dužinom do sada nacrtanih kanala iznosi oko 7600 m.
Unutrašnjost pećine
urediIstraženi podzemni prolazi koji uključuju i nekoliko velikih dvorana, nisu samo značajni zbog svojih dimenzija, već oni imaju jako važne prirodne, naučne i estetske vrijednosti. U pećini je pronađena velika kolonija šišmiša, od otprilike hiljadu jedinki.[2] Široka rasprostranjenost troglobitske vrste Anthroherpon cylindricollis je dobar znak za buduća istraživanja podzemnog biodiverziteta. U pećini je takođe otkriven i veliki depozit kostiju Ursus spelaeus-a, a u nekoliko prolaza zidovi pećine su prekriveni sa još uvijek neidentifikovanim fosilima koji potiču iz perioda formiranja stijena pećine. Većina pećine je prekrivena ukrasima velike estetske vrijednosti, kako zbog oblika tako i zbog njihovih dimenzija. Pojedini prolazi u pećini ispunjeni su kristalima kalcita i neobičnim heliktitima.
Stepen zaštite
urediPećina Govještica se nalazi na listi područja planiranih za uspostavljanje zaštite u planskom periodu po IUCN klasifikaciji.
Galerija
urediReference
uredi- ^ „Pećina Govještica (Dugovještica)[[Kategorija:Botovski naslovi]]”. Arhivirano iz originala 21. 12. 2019. g. Pristupljeno 13. 09. 2015. Sukob URL—vikiveza (pomoć)
- ^ „Zanemarena Najveća Pećina U Republici Srpskoj | 058.ba[[Kategorija:Botovski naslovi]]”. Arhivirano iz originala 21. 12. 2019. g. Pristupljeno 13. 09. 2015. Sukob URL—vikiveza (pomoć)
Izvori
urediSpoljašnje veze
uredi- https://web.archive.org/web/20191221213905/http://www.centarzakrs.ba/bh/speleologija/80-pecina-govjestica.html
- http://www.opstinasokolac.net/index.php?option=com_content&view=article&id=4042:2013-10-06-08-55-39&catid=33&Itemid=316[mrtva veza]
- https://web.archive.org/web/20191221214654/https://www.frontal.rs/rogaticki-dragulj-pecina-govjestica/
- http://bljesak.info/rubrika/lifestyle/clanak/govjestica-najduza-pecina-u-bih/90899