Zrze (stariji nazivi Zrzevo, Žirče, alb. Xërxë) naseljeno je mesto u Srbiji u opštini Orahovac. Administrativno pripada Kosovu i Metohiji, odnosno Prizrenskom upravnom okrugu. Prema popisu iz 2011. godine bilo je 3.184 stanovnika.[a]

Zrze
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaKosovo i Metohija
Upravni okrugPrizrenski
OpštinaOrahovac
Stanovništvo
 — 2011.3.184
Geografske karakteristike
Koordinate42° 20′ 59″ S; 20° 34′ 14″ I / 42.3497° S; 20.5706° I / 42.3497; 20.5706
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina316 m
Zrze na karti Srbije
Zrze
Zrze
Zrze na karti Srbije

Geografija uredi

Atar naselja se nalazi na teritoriji katastarske opštine Zrze površine 1010 ha. Selo se prostire pored puta i železničke pruge Metohija—Prizren, nedaleko od leve obale Belog Drima. Nalazi se jugozapadno od Orahovca, i udaljeno je od njega oko 10 kilometara. Severno se uzdiže blagi brežuljak, a severozapadno u strani brežuljka se nalazi zaselak Orlović, a u njemu oko 35 kuća. Pored zaseoka se nalazi srpsko groblje. Zrze je naselje zbijenog tipa.[1]

Istorija uredi

Selo se prvi put pominje u Dečanskoj povelji 1330. godine. Tom poveljom su žitelji Zerzeva bili određeni da čuvaju i paze manastir Dečane. U 14. veku u selu je postojala crkva Svetog Prokopija. U njenoj blizini nalazi se staro srpsko groblje.

Zrze 1979. godine ima osnovnu školu, gde se nastava pohađa na albanskom i srpskom jeziku, železnički stanicu i mesnu kancelariju, kao i silos i fabriku plastičnih masa koje su umnogome izmenile izgled sela.[1]

U naselju je 2. oktobra 2011. ubijen Srbin Aleksandar Putnik (51) iz Velike Hoče, a njegov sin Dobrica Putnik (23) je teško ranjen.[2] Ubistvo je počinjeno pištoljskim i puščanim hicima u leđa, dok su Aleksandar i Dobrica izlazili iz restorana u ovom naselju. U Gračanici je povodom ovog događaja 4. oktobra 2011. održan protest više stotina Srba.[2]

Demografija uredi

Prema popisu iz 1981. godine mesto je bilo većinski naseljeno Albancima. Nakon rata 1999. godine malobrojni Srbi i Crnogorci napuštaju Zrze.

Uporedni pregled etničkog sastava stanovništva 1961, 1981. i 2011. godine
Etnički sastav prema popisu iz 1961.[3]
Albanci
  
713 78,9%
Crnogorci
  
153 16,9%
Srbi
  
20 2,2%
Muslimani
  
9 0,9%
Ukupno: 904
Etnički sastav prema popisu iz 1981.[4]
Albanci
  
1.865 89,9%
Crnogorci
  
31 1,6%
Muslimani
  
30 1,5%
Srbi
  
17 0,9%
Romi
  
16 0,8%
Ukupno: 1.959
Etnički sastav prema popisu iz 2011.[5]
Albanci
  
3.080 96,7%
Egipćani
  
72 2,3%
Aškalije
  
17 0,5%
Ukupno: 3.184

Broj stanovnika na popisima:

Demografija[6]
Godina Stanovnika
1948. 618
1953. 693
1961. 904
1971. 1.251
1981. 1.959
1991. 2.805

Poreklo stanovništva uredi

Zajedno sa zaseokom, Zrze je 1979. godine imalo oko 250 kuća, od kojih devet srpskih a ostale su albanske. Od devet srpskih kuća, šest su se doselile poslom. Iz susednih sela doselilo se pet kuća, dve iz Gedže 1972. godine, jedna iz Čiflika 1963. godine, jedna iz Zočišta 1968. godine, i jedna iz Ratkovca 1975. godine. Posle Drugog svetskog rata iz sela se iselilo 19 srpskih kuća.

Srpski rodovi:

  • Jarić, jedna kuća. Doselili su se iz sela Pestova kod Vučitrna 1963. godine, a u Pestovo iz Drvara 1922. godine. Slave Nikoljdan, mala slava Sveti Nikola letnji.
  • Krkotić, jedna kuća. Doselili su se iz susednog sela Čiflik 1963. godine, a u Čiflik iz Vrake 1934. godine. U Vraku su im preci došli pre 300 godina iz Bera kod Podgorice. Slave Nikoljdan, mala slava Sveti Nikola letnji.[7]
  • Krstić, jedna kuća. Doselili su se iz Zočišta 1968. godine. Slave Nikoljdan, mala slava Sveti Nikola letnji.
  • Martinović, dve kuće. Doselili su se iz Gedže 1972. godine, a u Gedžu 1934. godine iz Starog Boriča kod Skadra. Slave Nikoljdan, mala slava Sveti Nikola letnji.
  • Miranović, jedna kuća. Doselili su se iz susednog Ratkovca 1975. godine, a u Ratkovac iz Donjih Kokota kod Podgorice 1934. godine. Slave Nikoljdan, mala slava Sveti Nikola letnji.
  • Radonjić, jedna kuća. Doselili su se iz Komana kod Danilovgrada 1936. godine. Čuvaju predanje da su potomci Nemanjića. Dragutinov unuk prešao je iz Banjice na Kosovu u Čevo kod Nikšića. U Čevu su se prezivali Bezdanović, gde su pre 600 godina uzeli novo prezime. Slave Aranđelovdan.
  • Stanković, jedna kuća. Doselili su se iz Džepa kod Vladičinog Hana 1934. godine. Slave Aranđelovdan.
  • Filipović, jedna kuća. Doselili su se iz Malog Đurđevika kod Kline 1969. godine, a tu iz Živkova kod Leskovca 1932. godine. Slave Aranđelovdan.[8]

Vidi još uredi

Napomene uredi

  1. ^ Popis iz 2011. na Kosovu i Metohiji su sproveli organi samoproglašene Republike Kosovo. Ovaj popis je bio bojkotovan od strane velikog broja Srba, tako da je realan broj Srba na Kosmetu znatno veći od onog iskazanog u zvaničnim rezultatima ovog popisa.

Izvori uredi

  1. ^ a b Bukumirić 1984, str. 429.
  2. ^ a b „Protest Srba u Gračanici”. Radio-televizija Republike Srpske. 4. 10. 2011. Pristupljeno 5. 10. 2011. 
  3. ^ Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. godine pod2.stat.gov.rs
  4. ^ Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. godine pod2.stat.gov.rs
  5. ^ Etnički sastav stanovništva Kosova i Metohije 2011. godine pop-stat.mashke.org (jezik: albanski)
  6. ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
  7. ^ Bukumirić 1984, str. 430.
  8. ^ Bukumirić 1984, str. 431.

Literatura uredi

  • Bukumirić, Mileta (1984). „Iz onomastike južne Metohije”. Onomatološki prilozi. V: 413—604. 

Spoljašnje veze uredi