Kraljevina Leon je bila jedna od srednjovekovnih kraljevina na Iberijskom poluostrvu, naslednica Kraljevine Asturije, koja je imala važnu ulogu u Rekonkisti i nastanku sukcesivnih hrišćanskih kraljevina u zapadnom delu poluostrva.

Grb Kraljevine Leon

Istorija uredi

Grad Leon je osnovala Sedma rimska legija. Bio je glavni štab legije u poznom carstvu i centar trgovine zlatom čiji su se rudnici nalazili u obližnjoj Las Medulas. Godine 540. grad je osvojio arijsko vizigotski kralj Leovigild, koji međutim nije dirao hrišđansko stanovništvo. Godine 717. Leon je pao u ruke Mavara. Međutim, Leon je takođe bio jedan od prvih gradova koji su osvojeni tokom Rekonkiste i postao je deo Kraljevine Asturije 742. godine.

Nastanak Kraljevine uredi

Godine 913. osnovana je nezavisna Kraljevina Leon kada su prinčevi Asturije premestili svoju prestonicu iz Ovijeda u Leon, čime su okrenuli leđa Atlantiku koji je u to doba vrveo od Vikinga, i naselili se na visoravni Mezeta u središtu današnje Španije.

Leon je odmah počeo da se širi na jug i na istok, obezbeđujući novoosvojenu teritoriju mnogobrojnim utvrđenjima. Novoformirana zona je dobila ime Grofovija Burgos. Godine 931. grof Fernan Gonzales je pretvorio Kastilju u naslednu grofoviju, nezavisnu od uticaja leonskih kraljeva. Usvojio je titulu kralja Kastilje, prema mnogobrojnim utvrđenjima (kastiljos) koja su se nalazila u toj oblasti, i nastavio sa širenjem kraljevstva na račun Leona sklopivši savez sa Kordopskim halifatom sve do 966. kada ga je zaustavio Sančo I od Leona.

Prvo ujedinjenje sa Kastiljom uredi

 
Kraljevina Leon 1030. godine

Stalno rivalstvo između ove dve kraljevine je dovodilo do čestih unutrašnjih sukoba što je slabilo zajednicu i činilo je lakim plenom. Kralj Navare Sančo III Veliki, pripojio je svom kraljevstvu Kastilju oko 1020, a pred kraj života, 1035, takođe će isto uraditi i sa Leonom, ostavivši Galiciju privremeno nezavisnu. U tradicionalnoj podeli zemlje koja je sledila nakon njegove smrti, njegov sin Fernando će dobiti grofoviju Kastilju. Fernando je bio oženjen Sančom, sestrom Bermuda III, kralja Leona. Fernando je isprovocirao bitku kod Tamarona u kojoj je Bermudo III poginuo. Kako Bermudo nije imao naslednika, njegov šurak, Fernando I od Kastilje polagao je pravo na leonski presto. Tada dolazi do prvog ujedinjenja ova dva kraljevstva.[1]

Drugo ujedinjenje sa Kastiljom uredi

Nakon smrti Fernanda I 1065. godine, sledeći tradiciju da se kraljevstvo deli među sinovima, Kastilja je podeljena između njegova dva sina, Sanča, i Alfonsa. Alfonso je dobio Leon, Sančo Kastilju, Garsija Galiciju, a Uraka Samoru. Sančo i Alfonso su napali svog brata Garsiju i oteli mu Galiciju. Sančo, nezadovoljan Kastiljom i polovinom Galicije, napada svog brat Alfonsa i otima mu Leon uz pomoć Rodriga Dijaza, El Sida. Uraka pruža utočište glavnini leonske vojske i prima ih u Samoru. Sančo postavlja opsadu oko Samore, međutim, 6. oktobra 1072. godine ubija ga galicijski plemić, Veljido Dolfos, što prouzrokuje povlačenje kastiljanske vojske. Tako Alfonso ne samo da je povratio svoj, leonski presto, nego je takođe postao kralj Kastilje i Galicije, čime dolazi do drugog ujedinjenja koje će potrajati više generacija.

Treće i konačno ujedinjenje sa Kastiljom uredi

Više od 80 godina trajalo je drugo ujedinjenje Leona i Kastilje. Do ponovne podele će doći 1157. godine nakon smrti Alfonsa VII, kada je kraljevstvo opet tradicionlano podeljeno između njegova dva sina, te je Sančo dobio Kastilju, a Fernando Leon. Leon će ostati nezavisna kraljevina sledećih 60 godina.

Konačno, godine 1230. dolazi do poslednjeg i definitivnog ujedinjenja Kastilje i Leona kada Fernando III od Kastilje nasleđuje od svoje majke Berengele kraljevinu Kastilju (1217), i od svog oca Alfonsa IX, Leon (1230). Istovremeno je iskoristio opadanje almohadskog carstva i osvojio je dolinu Gvadalkivira a njegov sin Alfonso je osvojio taifu Mursiju. Kortesi Kastilje i Leona su se ujedinili, i taj momenat se smatra nastankom Krune Kastilje koja se sastojala iz dva kraljevstva: Kastilje i Leona, i taifa i gospodstava osvojenih od Arapa (Kordoba, Mursija, Haen, Sevilja). Kraljevine Kastilja i Leon su zadržale svoj pravni sistem - na primer, osobama iz Kastilje u Leonu se sudilo po zakonima Kastilje.

Od tada pa na dalje, Leon će prvo biti deo Krune Kastilje. Prvi korak ka daljem ujedinjenju iberijskih kraljevina i stvaranju onoga što se danas naziva Španijom je bio 1479. godine kada je sklopljen brak između Fernanda od Aragona i Izabele od Kastilje, koji su zajedničkim snagama završili Rekonkistu. Međutim, svako od njih je zadržao svoje titule, tako da se konačno ujedinjenje u špansku državu desilo tek sa vladavinom njihovog unuka, Karla I od Španije, koji je takođe bio i car Svetog rimskog carstva, i koji je stvorio imperiju koja se protezala na tri kontinenta.

Vidi još uredi

Reference uredi

Spisak vladara hrišćanskih kraljevina na Pirinejskom poluostrvu od Rekonkiste do danas
Vladari Portugala Vladari Španije
Kruna Kastilje Vladari Navare Kruna Aragona
Vladari Galicije Vladari Asturije Vladari Leona Vladari Kastilje Vladari Aragona Grofovi Barselone Vladari Valensije Vladari Majorke


Spisak hrišćanskih kraljevina na Pirinejskom poluostrvu od Rekonkiste do danas
Portugalija Španija
Kruna Kastilje Kraljevina Navara Kruna Aragona
Kraljevina Galicija Kraljevina Asturija Kraljevina Leon Kraljevina Kastilja Kraljevina Aragon Grofovija Barselona Kraljevina Valensija Kraljevina Majorka