Лепоноги вргањ

Leponogi vrganj (lat. Caloboletus calopus) je vrsta iz porodice vrganja (Boletaceae) koja naseljava Severnu Ameriku, Evropu i Aziju. Aktraktivnih je boja i vrlo upadljiva u šumskoj stelji. Javlja se pre svega u hrastovim i bukovim ređe i u četinarskim šumama na kiselim podlogama. Plodonosi tokom leta i jeseni, a javlja se pojedinačno ili u malim grupama.

Leponogi vrganj
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Divizija:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
C. calopus
Binomno ime
Caloboletus calopus
(Pers.) Vizzini (2014)
Sinonimi
  • Boletus calopus Pers. (1801)
  • Boletus olivaceus Schaeff. (1774)
  • Boletus lapidum J.F.Gmel. (1792)
  • Boletus pachypus var. olivaceus (Schaeff.) Pers. (1825)
  • Boletus subtomentosus subsp. calopus (Pers.) Pers. (1825)
  • Dictyopus calopus (Pers.) Quél. (1886)
  • Tubiporus calopus (Pers.) Maire (1937)

Opis plodnog tela uredi

Šešir je veličine od 8 do 15 cm. Srednje je veličine, mesnat, polukuglast, kasnije konveksno ispružen. Kožica šešira je baršunasta, bez sjaja, ponekad za vreme sušnog perioda ispucala i ne da se guliti. Šešir je najčešće sivkaste-oker boje, ali često i tamniji sivosmeđ, gotovo uvek sa maslinastim primesama. Na dodir ili kad se zagrebe dobije tamniju, plavičasto-crnkastu boju.

Cevčice su prirasle za dršku ili odvojene uskim jarkom, dugačke do 3-12 mm, bledožute boje u početku, kasnije maslinastozelene, na dodir poplave. Pore su vrlo male, okruglaste, u početku žute, kasnije maslinastozelene, isto kao i cevčice poplave na dodir.

Drška je visine do 12 cm debljine do 3,5 cm crvenkaste boje. Oblika je batine, valjkasta i deblja u donjem delu, a pri kraju sužena. U gornjem delu drška je žute boje sa beličastom mrežicom. Ako je vreme veoma sušno crvena boja može gotovo skroz da izostane dok je ako je jako vlažno drška ponekad karmin crvene boje. Bazalna micelija je žuta ili bela.

Meso je bledožute boje, na dodir poplavi.

Mikroskopija uredi

Spore su zelenomaslinste ili smeđaste, glatke, vretenaste i izdužene dimenzija 11-16 × 4-5,5 μm.

Otisak spora uredi

Otisak spora je smeđemaslinaste boje.

Jestivost uredi

Ova gljiva je nejestiva je zbog gorkog ukusa i kiselog mirisa nalik na sirće.

Slične vrste uredi

Zbog kremasto sive boje šešira moguća je zamena sa nejestivim gorkim vrgnjem (lat.Boletus radicans) i sa otrovnom ludarom (lat.Boletus satanas). Gorki vrganj nema crvenokarmin boju drške, a ludara ima crveno obojene pore i mnogo je većih dimenzija posebno šešira.

Literatura uredi