Lozanj je naselje u Srbiji u opštini Gornji Milanovac u Moravičkom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 257 stanovnika. Udaljeno 18 km od Gornjeg Milanovca u pravcu visa Rajac i planine Suvobor, između reka Dičine i Ozremice, na nadmorskoj visini od 400 do 560 m i na površini od 904 ha.[1]

Lozanj
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugMoravički
OpštinaGornji Milanovac
Stanovništvo
 — 2011.Pad 257
Geografske karakteristike
Koordinate44° 05′ 05″ S; 20° 17′ 06″ I / 44.084666° S; 20.285° I / 44.084666; 20.285
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina499 m
Lozanj na karti Srbije
Lozanj
Lozanj
Lozanj na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj032
Registarska oznakaGM

Lozanj je prvobitno pripadao opštini Gornji Banjani. Ima osnovnu školu. Na mestu zvanom Crkvine nalazila se crkva brvnara posvećena Svetom Nikoli. U 1862. godini podignuta je nova crkva u Gornjim Banjanima, susednom selu, čijoj parohiji pripada i Lozanj. Seoska slava je prvi dan Trojica, a seoski vašar u prvu nedelju Usekovenija.[1]

Istorija uredi

Postoje dokazi da je Lozanj postojao još u srednjovekovnoj Srbiji. Dolaskom Turaka selo se delimično iselilo. Ponovo je naseljeno u 18. veku kada su došli doseljenici iz Crne Gore, Glasinca sa Romanije, Starog Vlaha, Bihora i užičkog kraja. Lozanj je navodno ime dobio po vinovoj lozi koja se nekada u ovom selu mnogo gajila. Ime Lozanj prvi put se pominje u turskom popisu 1525. godine i to pod imenom Gornji Lozanj. Tada je imao 8 domova.[1]

U ratovima u periodu od 1912. do 1918. godine selo je dalo 134 ratnika. Poginulo ih je 80 a 54 je preživelo.[1]

Galerija uredi

Demografija uredi

U popisima selo je 1910. godine imalo 697 stanovnika, 1921. godine 576, a 2002. godine taj broj je spao na 342.[1]

U naselju Lozanj živi 302 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 48,9 godina (48,1 kod muškaraca i 49,8 kod žena). U naselju ima 120 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,83.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 718
1953. 755
1961. 698
1971. 597
1981. 563
1991. 441 441
2002. 340 343
2011. 257
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
339 99,70%
Muslimani
  
1 0,29%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference uredi

  1. ^ a b v g d Đuković, Isidor (2005). Rudničani i Takovci u oslobodilačkim ratovima Srbije 1912-1918. godine. Gornji Milanovac: Muzej Rudničko-takovskog kraja. str. 275. 
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze uredi